Ono što uistinu utječe na zdravlje našeg srca
Kolesterol i visoki krvni tlak često se smatraju jedinim neprijateljima srca. Međutim, opsežna studija pokazala je da postoje i drugi, podcijenjeni čimbenici koji tiho ubrzavaju starenje srca, a usko su povezani s psihosocijalnim stresom. Mnogi Hrvati nisu svjesni da svakodnevne brige mogu imati dublji utjecaj na njihovu biologiju nego što se mislilo.
Istraživanje koje je vodio dr. Amir Lerman s Odjela za kardiovaskularnu medicinu klinike Mayo u Rochesteru, SAD, analiziralo je više od 280.000 odraslih pacijenata. Studija je naglasila važnost takozvanih društvenih determinanti zdravlja (DSS). Rezultati objavljeni u časopisu Mayo Clinic Proceedings ukazali su na to da su financijski pritisak i zabrinutost oko prehrane čimbenici koji najviše povećavaju kardiovaskularni rizik.
Kako se procjenjuje starenje srca pomoću umjetne inteligencije
U društvu u kojem težimo dugovječnosti, cilj više nije samo živjeti dulje, već postizati bolju kvalitetu života. Upravo tu na scenu stupaju inovativne metode rane detekcije. Znanstvenici su koristili algoritam umjetne inteligencije (AI-ECG) kako bi precizno procijenili biološku dob srca u usporedbi s kronološkom dobi osobe.
- AI-ECG algoritam: Tehnika koja izračunava razliku između stvarne dobi i procijenjene starosti srca.
- Indeks odstupanja: Veći jaz ukazuje na to da srce stari brže od ostatka organizma.
- Predviđanje rizika: Ova metoda otkriva čimbenike koje uobičajeni liječnički pregledi često previde.
Stres kao glavni pokretač srčanih problema
Kardiolog Martín Lombardero ističe kako se u kliničkoj praksi često zanemaruje utjecaj mentalnog zdravlja. Europsko društvo za kardiologiju (ESC) definira psihosocijalni stres kao situaciju u kojoj pojedinac loše odgovara na društvene zahtjeve – poput obiteljskih problema, izolacije ili financijskih pritisaka – jer oni premašuju njegovu sposobnost prilagodbe.
Povezanost je dvosmjerna: psihički stres utječe na srce, ali i kardiološka bolest utječe na naš um. Financijska neizvjesnost i stalna briga oko toga kako „spojiti kraj s krajem“ te nemogućnost održavanja uravnotežene prehrane, izravno ubrzavaju biološko propadanje srca kod muškaraca i žena u Hrvatskoj podjednako.
Novi paradigma u prevenciji
Tradicionalni model usmjeren isključivo na povišeni kolesterol i hipertenziju polako se mijenja. Statistička analiza pokazala je da društveni čimbenici, posebice financijski stres, mogu predvidjeti kardiovaskularno starenje jednako dobro ili čak bolje od klasičnih medicinskih faktora. Osim toga, problemi sa stanovanjem i sjedilački način života identificirani su kao snažni prediktori smrtnosti.
Zašto stres uzrokuje oštećenja?
Stres može izazvati kardiovaskularne događaje kroz nekoliko mehanizama koji često djeluju istovremeno:
- Neravnoteža autonomnog živčanog sustava: Promjene u kontroli simpatičkog i parasimpatičkog sustava.
- Hormonalni poremećaji: Povećano lučenje kortizola i adrenalina.
- Upalni procesi: Aktivacija sustava koji potiču upale u tijelu.
- Loše navike: Stres često vodi prema pušenju i povećanoj konzumaciji alkohola kao obrambenim mehanizmima.
Rano prepoznavanje ovih rizika omogućilo bi osmišljavanje učinkovitijih i personaliziranih preventivnih strategija, usmjerenih na stvarnu dobrobit pacijenta, a ne samo na laboratorijske nalaze krvi.
