Tjelovježba kao učinkovita alternativa u liječenju
Prema najnovijem međunarodnom pregledu studija, fizička aktivnost se sve češće prepoznaje kao sigurna i dostupna alternativa za kontrolu simptoma depresije kod odraslih osoba. Ovaj zaključak donosi nedavno istraživanje objavljeno u uglednoj bazi podataka Cochrane, koje je pripremljeno uz sudjelovanje stručnjaka sa Sveučilišta Central Lancashire u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Analiza pokazuje da tjelesno vježbanje vjerojatno smanjuje simptome depresije u istoj mjeri kao i psihoterapija. Ovakav je pristup izuzetno privlačan jer depresija pogađa više od 280 milijuna ljudi diljem svijeta, a fizička aktivnost donosi i brojne druge zdravstvene prednosti za tijelo i um.
Snaga dokaza i usporedba s tradicionalnim terapijama
Dobiveni rezultati su od velike važnosti jer sugeriraju da tjelovježba može biti jednako učinkovita kao psihološka terapija i usporediva s antidepresivima, iako je u slučaju lijekova razina pouzdanosti dokaza nešto niža. Andrew Clegg, glavni autor studije, ističe: „Naši rezultati pokazuju da je tjelesna aktivnost siguran i dostupan način suočavanja sa simptomima depresije”.
Istraživačka skupina, u kojoj su sudjelovali i stručnjaci sa Sveučilišta u Edinburghu te Sveučilišta u Yorku, procijenila je utjecaj fizičke aktivnosti u usporedbi s psihoterapijom, medikamentoznom terapijom te odsustvom bilo kakvog liječenja. Ključni nalazi studije uključuju:
- Intenzitet je važan: Vježbe niskog i umjerenog intenziteta imaju povoljniji učinak na depresiju od vrlo intenzivnih treninga.
- Trajanje terapije: Najveća poboljšanja zabilježena su kod pacijenata koji su prošli između 13 i 36 sesija vježbanja.
- Vrsta vježbe: Mješoviti programi i treninzi snage pokazali su se učinkovitijima od isključivo aerobnih vježbi.
Sigurnost i praktična primjena
Iako su standardne metode liječenja poput psihoterapije i lijekova neophodne, one nisu uvijek dostupne ili prihvatljive svim pacijentima. Fizička aktivnost nudi rješenje koje je lakše realizirati u svakodnevnom životu. Što se tiče nuspojava, one su bile rijetke i uglavnom su se odnosile na blage ozljede mišićno-koštanog sustava kod onih koji su vježbali, dok su kod pacijenata na antidepresivima zabilježeni uobičajeni simptomi poput umora i probavnih smetnji.
Hrvati, kao i ostali narodi, sve se više suočavaju s izazovima mentalnog zdravlja, stoga stručnjaci preporučuju uključivanje tjelovježbe u planove liječenja. Ipak, napominju da je važno pronaći strategije kojih će se pacijenti moći dugoročno pridržavati. Iako su potrebne dodatne, opsežnije studije za definitivne zaključke o dugoročnim učincima, znanstveni konsenzus ide u smjeru jačanja uloge sporta i rekreacije u očuvanju mentalne higijene.
