Tisućama godina zlato je simbol bogatstva. Iako je čovječanstvo koristilo sve vrste instrumenata kao valutu — od soli, kovanica i novčanica do današnjih algoritama — niti jedno drugo dobro ne može se mjeriti s njim u smislu povijesne tradicije, dok je popularna kultura prepuna referenci na ovaj plemeniti metal. Od povijesnih primjera, poput moskovskog zlata koje je vlada Druge Republike poslala SSSR-u, do televizijskih uspjeha poput serije La Casa de Papel.
Čak i u vremenima futurističkih mehanizama kao što su kripto-imovina, plemeniti metal ponovno potvrđuje svoju moć. I to ne samo kao investicijsko dobro koje nudi utočište u trenucima financijskih turbulencija, već i kao geostrateško oružje. Kupnja zlata od strane središnjih banaka, ubrzana izbijanjem rata u Ukrajini 2022. godine, ključni je element u intenzitetu rasta njegove cijene. Vlasništvo nad polugama i fizičko mjesto gdje se one čuvaju poprimaju novu dimenziju, usko povezanu s novim svjetskim i trgovačkim poretkom.
Kako su Trump i Kina pretvorili poluge u geostrateško oružje
Konvulzivna međunarodna politika koju provodi Donald Trump, u otvorenom sukobu s EU-om, potaknula je ove godine raspravu u zemljama poput Njemačke i Italije o svrsishodnosti repatrijacije njihovih golemih zlatnih rezervi iz Sjedinjenih Država. U godini u kojoj je Washington objavio trgovinski rat, politika carina Bijele kuće na kraju je izuzela zlato, imovinu koja je previše osjetljiva za najveće svjetsko gospodarstvo. Ipak, sama prijetnja uvođenjem carina pridonijela je rastu cijene i pokrenula preventivni prijenos poluga preko Atlantika iz trezora u Londonu u one u New Yorku.
Kina također pokazuje važnost zlata u trenutnoj geopolitici. Njezina središnja banka jedan je od glavnih kupaca, u količinama za koje se sumnja da su veće od službeno prijavljenih. Nedostatak transparentnosti zajednički je nazivnik za imovinu koja postaje geostrateška.
Zlatni standard kao referenca za svjetske valute napušten je tijekom Velike depresije, a konvertibilnost dolara u zlato 1971. godine. Međutim, središnje banke diljem svijeta i dalje raspolažu golemim rezervama metala čija je vrijednost naglo porasla. Zlato je u 2025. godini dobilo na vrijednosti 65%, što je njegova najbolja godina od 1979., te je zabilježilo porast od gotovo 140% u posljednja tri ciklusa. Rezerve SAD-a, zemlje s najvećim zlatnim rezervama na svijetu (8.133 tone), po prvi su put premašile bilijun dolara (850 milijardi €). Kupnje središnjih banaka dosežu volumen od oko 32.000 tona na globalnoj razini, s vrijednošću od približno 3,84 milijarde €.
Zlato kao odgovor na geopolitičke promjene
Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. označila je prekretnicu u ulozi zlata. „To je dovelo do strukturalne promjene u svjetskoj potražnji za zlatom. Kada su SAD zamrznule svu rusku imovinu denominiranu u dolarima, mnoge središnje banke tržišta u nastajanju zabrinule su se zbog mogućnosti da se slične mjere poduzmu protiv njih u slučaju sukoba“, objašnjava Kerstin Hottner, direktorica za sirovine u Vontobelu.
Mnoge središnje banke odlučile su potražiti alternative dolaru u korist kupnje zlata. Prema Carstenu Menkeu iz Julius Baera, rat u Ukrajini je glavni čimbenik koji je izazvao promjenu uloge zlata kao geostrateškog dobra. No, tu je i uspon Donalda Trumpa. On narušava status quo međunarodnih odnosa i potkopava neovisnost Federalnih rezervi (Fed), čuvara tisuća tona zlata europskih središnjih banaka koje su tamo deponirane tijekom Drugog svjetskog rata i Hladnog rata.
Njemačka i Italija — s 37% odnosno 43% svojih zlatnih rezervi deponiranih u Fed-u u New Yorku — vode rasprave o povratku plemenitog metala. Njemačka posjeduje 3.350,25 tona, a Italija 2.451,84 tone, prema podacima World Gold Councila. „Postoji rastući pokret repatrijacije povezan s sumnjama u političku i pravnu sigurnost SAD-a kao neutralnog čuvara“, objašnjava Judith Arnal iz instituta Elcano.
Slučaj Švicarske i kineska netransparentnost
Zlato je osjetljivo pitanje za SAD, što je pokazala i njihova politika carina. Trump je u kolovozu najavio carine od 39% na Švicarsku, što je pogodilo i njezinu moćnu industriju rafiniranja zlata (Švicarska obrađuje oko 70% svjetskog zlata). Na kraju je zlato izuzeto iz carina, a tarife Švicarskoj smanjene su na 15% uz dogovor o investicijskom paketu od oko 200 milijardi € u SAD.
Što se tiče Kine, ona posjeduje šestu najveću rezervu zlata na svijetu (2.279,56 tona), no analitičari vjeruju da su stvarne brojke mnogo veće. Poljska je također u stalnoj pripravnosti od 2022. godine te je povećala svoje rezerve s 230,84 tone u 2019. na 448,23 tone u 2024. godini. Iako većina zemalja dobrovoljno prijavljuje rezerve MMF-u, od 2022. godine postoji velika količina neprijavljenih kupnji, osobito od strane Kine, što dodatno naglašava ulogu zlata kao neprozirne, ali moćne geostrateške poluge.
