Riječ je o blagu iz rimske Galije koje je ostalo skriveno više od 1800 godina. Ovaj nevjerojatan skarb bio je podijeljen u dva glavna spremnika: jedan težine 38 kg, a drugi težine čak 50 kg. Otkriće ovih razmjera potpuno je iznenadilo stručnjake i povjesničare.
Arheološko iznenađenje u srcu Francuske
Tim iz Nacionalnog instituta za arheološka istraživanja (INRAP) pronašao je više od 40.000 rimskih kovanica u mjestu Senon, smještenom u sjeveroistočnom dijelu zemlje, u neposrednoj blizini granice s Luksemburgom. Ovo otkriće pruža dragocjene informacije o gospodarstvu, trgovini i svakodnevnom životu u tadašnjoj rimskoj Galiji.
Prema izvješćima, zlatne kovanice bile su zakopane u tri velike keramičke posude, pažljivo skrivene ispod poda jedne kuće. Znanstvenici procjenjuju da ovo blago potječe iz razdoblja prije otprilike 1700–1800 godina, točnije iz vremena između 280. i 310. godine naše ere. Iako su u ovoj regiji već otkriveni slični nalazi, ovaj se ističe svojom veličinom, količinom i specifičnim kontekstom u kojem je pronađen.
Senon je bio jedan od glavnih gradova plemena mediomatričkih Kelta, koji su nastanjivali sjevernu Francusku tijekom Galskih ratova, kada je Julije Cezar osvojio tu regiju između 57. i 50. godine pr. Kr. S vremenom je naselje integrirano u Rimsko Carstvo te je razvilo naprednu infrastrukturu koja je uključivala kamene građevine i za to doba moderne sustave grijanja.
Blago skriveno u tri posude: Detalji nalaza
Otkriće ne otkriva samo količinu novca koji je bio u optjecaju u to vrijeme, već i način upravljanja resursima unutar kućanstva. Čini se da su posude imale funkciju sefa ili kućne banke, što ukazuje na organizirane financijske prakse. Kovanice su pronađene u tri keramičke posude zakopane u dobro izrađenim jamama unutar jedne od kuća:
- Prva posuda: Sadržavala je između 23.000 i 24.000 kovanica ukupne težine oko 38 kilograma.
- Druga posuda: Težila je oko 50 kilograma, što odgovara količini od 18.000 ili 19.000 kovanica.
- Treća posuda: Sadržavala je samo tri kovanice, vjerojatno zato što je bila opljačkana još u davnoj prošlosti.
Arheolozi su objasnili da su otvori posuda bili na razini tla, što ukazuje na to da su bile lako dostupne za vršenje pologa i podizanje sredstava. To potvrđuje hipotezu da se nije radilo o blagu skrivenom iz straha pred neposrednom opasnošću, već o sustavu štednje planiranom na srednji i dugi rok.
U dva slučaja pronađene su kovanice zalijepljene za vanjski dio posuda, što svjedoči o tome da su tamo dospjele nakon što su posude već bile zakopane. Taj detalj sugerira da su vlasnici nastavili koristiti ove riznice čak i nakon njihova ukopavanja.
Skriveno blago ili planirana štednja?
Suprotno onome što bi se moglo pretpostaviti, istraživači ne vjeruju da su te kovanice skrivene u razdoblju nesigurnosti ili rata. Priopćenje INRAP-a ukazuje na to da raspored i dostupnost posuda upućuju na „složeno novčano upravljanje“, koje je bliže uređenom kućnom financijskom sustavu nego improviziranom skrovištu za hitne slučajeve.
Ovo otkriće omogućuje bolje razumijevanje načina na koji se upravljalo novcem u antici. Kovanice, na kojima se nalaze poprsja careva kao što su Viktorin, Tetrik I. i Tetrik II., odražavaju monetarni optjecaj u regiji tijekom razdoblja tzv. Galskog Carstva, koje je vladalo dijelom Europe od 260. do 274. godine.
Osim toga, smještaj posuda u glavnoj prostoriji ukazuje na to da su one bile dio svakodnevnog života kućanstva. Nisu bile skrivene u podrumima ili na nedostupnim mjestima, već u prostorima gdje su vlasnici mogli s lakoćom obavljati transakcije. Ovakva otkrića otvaraju vrata novim interpretacijama rimske ekonomije. Osim trgovine i poreza, postojale su prakse štednje koje otkrivaju iznenađujuće napredno financijsko planiranje za to doba.
Naselje s poviješću i misterijem
Senon nije bio obično selo. U rimsko doba postao je prosperitetno naselje s kamenim zgradama, radionicama i sustavima podnog grijanja. Međutim, početkom 4. stoljeća veliki požar uništio je to područje. Iako je naselje obnovljeno, drugi požar prouzročio je njegovo konačno napuštanje.
Kovanice su ostale skrivene gotovo dvije tisuće godina, sve dok ih iskopavanja INRAP-a nisu ponovno iznijela na svjetlo dana. Ovo otkriće pruža informacije ne samo o gospodarstvu, već i o svakodnevnom životu u rimskoj Galiji te promjenama koje su se dogodile u regiji nakon pada carstva.
Arheolozi trenutačno istražuju postoji li veza između ovog blaga i rimske utvrde smještene samo 150 metara od iskopanog područja. Ta građevina mogla bi ukazivati na poveznicu s vojnom okupacijom, što bi dodalo novo poglavlje povijesti ovog fascinantnog mjesta.
