U Zaboku je subotnje jutro osvanulo u gustoj magli pomiješanoj s teškim mirisom paljevine, stvarajući apokaliptičnu atmosferu koja je stanovnike ostavila u strahu. Zrak je bio zasićen dimom, a građane grada i okolnih mjesta probudio je neugodan osjećaj da se tijekom noći dogodilo nešto ozbiljno. Veliki požar koji je izbio u industrijskoj zoni Gubaševo, točnije u skladištu tvrtke CIAK, koja se bavi distribucijom autoopreme, rezervnih dijelova i gospodarenjem otpadom, uzrokovao je besanu noć za mnoge koji su sa strepnjom promatrali vatrenu stihiju.
Posljedice požara i kvaliteta zraka
Stručnjaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ potvrdili su ono čega su se svi pribojavali – zrak je onečišćen. Iako mjerne postaje izvan samog žarišta, u naseljima poput Zaboka, Oroslavja i Velikog Trgovišća, nisu zabilježile kritične koncentracije opasnih tvari, nadležne službe izdale su jasne preporuke građanima:
- Izbjegavati područja zahvaćena dimom i požarom.
- Držati prozore i vrata čvrsto zatvorenima.
- Prostorije prozračiti tek kada se situacija u potpunosti smiri i dim raziđe.
Unatoč tome što službena mjerenja nisu pokazivala alarmantne brojke u širem krugu, sama prisutnost dima i neizvjesnost oko toga što točno gori, učinili su noć iznimno nelagodnom za lokalno stanovništvo.
Sustav upozorenja pod povećalom: Prekasno i na krivom jeziku?
Iako je požar lokaliziran oko 2.30 sati, građani su izrazili veliko nezadovoljstvo funkcioniranjem sustava ranog upozoravanja. Poruka sustava HR112 ALERT stigla je na mobilne uređaje tek u 3.24 sati – gotovo sat vremena nakon što je požar stavljen pod kontrolu. U poruci se upozoravalo na zatvaranje prozora i izbjegavanje mjesta događaja, no za mnoge je to upozorenje stiglo prekasno.
Stanovnici Zaboka i okolice postavljaju logična pitanja: „Mogli smo se svi ugušiti da je situacija bila još ozbiljnija. Ako su već znali da gore opasne tvari, zašto upozorenje nije stiglo odmah?“
Dodatnu konfuziju i frustraciju izazvala je činjenica da su neki građani upozorenje primili na stranom jeziku. Zabilježeni su slučajevi gdje su ljudi dobili poruke na njemačkom jeziku, što je u kriznoj situaciji izazvalo paniku kod onih koji jezik ne razumiju. Iz Ravnateljstva civilne zaštite neslužbeno poručuju da oni samo provode proceduru propisanu pravilnikom te da su poruke poslane tek nakon zahtjeva načelnika Stožera. Ipak, građani smatraju da bi u situacijama koje ugrožavaju zdravlje birokracija trebala biti brža.
Dramatična borba vatrogasaca i tuga radnika
Na terenu se odvijala prava drama. Oko 60 vatrogasaca borilo se s vatrenom stihijom cijelu noć. Gašenje je bilo iznimno zahtjevno i opasno zbog specifičnosti lokacije:
- Prisutnost solarnih panela na krovu otežavala je pristup.
- Bačve s raznim materijalima predstavljale su rizik od eksplozija.
- Povremene detonacije dodatno su ugrožavale sigurnost gasitelja.
Srećom, unatoč opasnim uvjetima, nitko nije ozlijeđen. Jutro nakon požara otkrilo je razmjere štete, ali i ljudsku stranu priče. Zaposlenici tvrtke CIAK, koji su stigli na zgarište, nisu mogli sakriti emocije. Jedna djelatnica je kroz suze poručila: „Srce mi se slama. Strašno je, ne možemo vjerovati da se ovo dogodilo.“
Istraga, šteta i povijest požara u regiji
Predsjednik Uprave CIAK-a, Ivan Leko, procijenio je materijalnu štetu na iznos između pet i šest milijuna eura. U skladištu se nalazio industrijski otpad i ambalaža, a tvrtka tvrdi da u 25 godina poslovanja nisu imali ovakvih incidenata te da je sve bilo u skladu s propisima. Prema prvim informacijama dobivenim pregledom videonadzora, požar je izbio u kutu skladišta bez vidljivog vanjskog utjecaja, baš u vrijeme kada su radnici bili na božićnom domjenku.
Iako je najavljeno da će radnici biti zadržani i da je tvrtka osigurana, ovaj događaj ponovno otvara pitanje sigurnosti industrijskih postrojenja u regiji. Zabok se ovim incidentom nažalost pridružio nizu gradova koji su svjedočili velikim požarima, poput onih u tvornici Regeneracija (2011. i 2017.), tvrtki Eko-Flor plus u Zaprešiću te nedavnim požarima na Jakuševcu i u Dravi International. Javnost sada s pravom očekuje ne samo sanaciju štete, već i konkretne odgovore kako spriječiti da se ovakvi scenariji ponavljaju.
Izvor: 24sata.hr
