Jeste li se ikada zapitali kakav su zrak udisali prvi oblici života na našem planetu? Znanstvenici su upravo zavirili u „vremensku kapsulu” staru 1,4 milijarde godina, skrivenu unutar sićušnih mjehurića zarobljenih u kristalima soli. Ovi podaci izravno mijenjaju naše razumijevanje o tome kako je Zemlja izgledala u svojoj dalekoj prošlosti.
Drevna sol kao čuvar tajni prošlosti
Prije otprilike 1,4 milijarde godina, suptropsko jezero u sjevernom Ontariju je isparilo, a tijekom tog procesa kristali halita (kamene soli) zarobili su u sebi mikroskopske uzorke tadašnje atmosfere. Te inkluzije fluida ostale su netaknute više od milijardu godina, omogućujući timu predvođenom Justinom Parkom s Instituta Rensselaer (RPI) da po prvi put precizno rekonstruira sastav zraka iz tog doba.
Analiza ovih plinova i tekućina bila je tehnički izazov koji je desetljećima mučio znanstvenu zajednicu. Zahvaljujući novim metodama i posebno izrađenim instrumentima, istraživači su uspjeli „pročitati” poruke iz vremena koje geolozi često nazivaju „dosadnih milijardu godina” (boring billion) zbog prividne ekološke i evolucijske stabilnosti.
Iznenađujući podaci o kisiku i CO2
Rezultati objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences otkrivaju fascinantne podatke o sastavu atmosfere u mezoproterozoiku:
- Razina kisika: Atmosfera je sadržavala oko 3,7 % kisika u odnosu na današnju razinu. Iako se to čini malo, to je znatno više od prijašnjih procjena i blizu granice potrebne za održavanje složenijeg životinjskog svijeta.
- Ugljični dioksid: CO2 je bio deset puta zastupljeniji nego danas, što je pomoglo u zagrijavanju planeta pod tadašnjim slabijim Suncem.
- Klima: Zahvaljujući visokom udjelu CO2, klima je bila topla i stabilna, slična modernim uvjetima, unatoč nižoj sunčevoj energiji.
Zašto je život čekao?
Ako je kisika bilo više nego što se mislilo, postavlja se ključno pitanje: zašto je životinjama trebalo još stotine milijuna godina da se pojave? Istraživači sugeriraju da su ovi podaci možda zabilježili samo jedan kraći, prolazni događaj oksigenacije, a ne trajno stanje. Ipak, ovi su uvjeti bili ključni za razvoj crvenih algi, koje su i danas važni proizvođači kisika na globalnoj razini.
Ovo istraživanje pruža jedinstven prozor u uvjete koji su prethodili pojavi složenog višestaničnog života. Umjesto da se oslanjaju na neizravne dokaze, znanstvenici sada imaju izravne uzorke drevnog zraka, što redefinira našu sliku o klimatskoj i biološkoj evoluciji Zemlje. Razumijevanje kvalitete zraka iz prošlosti pomaže nam shvatiti kako je naš planet postao gostoljubivo mjesto kakvo poznajemo danas.
