Znanstvenici sa Sveučilišta za tehnologiju u Sydneyu (UTS) ističu da znoj može biti ključan za monitoriranje razine hormona, lijekova, pa čak i za rano otkrivanje ozbiljnih bolesti, kao što su dijabetes, karcinom, Parkinsonova ili Alzheimerova bolest. Rezultati njihovih opsežnih istraživanja objavljeni su u prestižnom časopisu “Journal of Pharmaceutical Analysis”.
Zašto baš znoj? Bezbolna i neinvazivna dijagnostička metoda
„Prikupljanje znoja je bezbolno, jednostavno i neinvazivno”, objasnila je dr. Dayanne Bordin, analitička kemičarka s UTS-a i koautorica studije. „To je privlačna alternativa krvi ili urinu, posebno u slučajevima kada postoji potreba za stalnim praćenjem zdravlja u stvarnom vremenu.”
Znoj sadrži mnoštvo vrijednih informacija o stanju našeg organizma, a zahvaljujući modernim tehnologijama, precizna analiza tih informacija postaje sve dostupnija. To otvara vrata potpuno novim mogućnostima u području medicine i preventivne zdravstvene zaštite.

Uređaji za analizu znoja — budućnost praćenja zdravlja
Posljednjih godina raste popularnost nosivih uređaja (tzv. wearables) koji omogućuju praćenje zdravlja. Pametni satovi ili fitness narukvice već sada pružaju informacije o pulsu, broju koraka ili krvnom tlaku. Sljedeći korak u razvoju takvih tehnologija mogla bi biti upravo analiza znoja.
Na tržištu se već pojavljuju prvi uređaji te vrste, poput flastera za znoj marke Gatorade. Riječ je o jednokratnoj naljepnici koja, u kombinaciji s mobilnom aplikacijom, analizira tempo znojenja i gubitak natrija, pružajući korisniku personalizirane savjete za hidraciju.
Moderne tehnologije, kao što su:
- Mikrofluidika,
- Rastezljiva elektronika,
- Bežična komunikacija,
omogućile su stvaranje laganih i fleksibilnih senzora koji se mogu nositi izravno na koži. Ovi uređaji neprestano prikupljaju uzorke znoja koji se zatim mogu analizirati u stvarnom vremenu.
Umjetna inteligencija u službi zdravlja
Spoj senzora koji analiziraju znoj s umjetnom inteligencijom (AI) omogućuje identifikaciju specifičnih metabolita te interpretaciju složenih kemijskih obrazaca. Zahvaljujući tome, korisnici mogu dobiti personaliziranije informacije o svom zdravlju, kao i ranija upozorenja o mogućim oboljenjima.
Dr. Janice McCauley s Fakulteta znanosti UTS-a skreće pozornost na ogroman potencijal ove tehnologije: „Znoj je nedovoljno iskorištena dijagnostička tekućina. Mogućnost istovremenog mjerenja više biomarkera i bežičnog prijenosa tih podataka pruža goleme mogućnosti u području preventivne zdravstvene zaštite.”

Primjena u sportu i medicini
Napredni uređaji za analizu znoja mogu pronaći primjenu u različitim područjima:
- Za sportaše: Pomoći će u praćenju razine elektrolita tijekom treninga, kao i u potvrđivanju odsutnosti doping sredstava prije natjecanja.
- Za dijabetičare: Mogu predstavljati alternativu tradicionalnim testovima krvi, omogućujući praćenje razine glukoze izravno iz znoja.
„Nismo daleko od budućnosti u kojoj vam nosivi uređaj na tijelu može reći kada imate visoku razinu hormona stresa i upozoriti vas ako ste u opasnosti od kroničnih bolesti”, naglasila je dr. Bordin.
Što donosi budućnost?
Znanstvenici s UTS-a intenzivno rade na daljnjem razvoju ove tehnologije. Trenutno istražuju osnovna fiziološka svojstva znoja i razvijaju mikrofluidne alate koji će biti u stanju otkriti čak i minimalne koncentracije ključnih biomarkera, poput glukoze ili kortizola.
Iako se mnoge od ovih inovacija još uvijek nalaze u fazi prototipa, interes industrije neprestano raste. Stručnjaci su složni — budućnost praćenja zdravlja mogla bi se temeljiti na tehnologiji koja će omogućiti bolje razumijevanje našeg organizma pomoću tako jednostavnog i dostupnog izvora informacija kao što je znoj.
