Svemirski teleskop Nancy Grace Roman moćan je opservatorij koji će nam uskoro omogućiti otkrivanje novih tajni svemira. NASA je napokon spojila sve elemente u cjelinu i sada slijedi faza intenzivnih testiranja. No, kada će Svemirski teleskop Nancy Grace Roman biti lansiran i u čemu će točno biti bolji od već poznatog opservatorija JWST?
Čovječanstvo već desetljećima istražuje svemir koristeći Svemirski teleskop Hubble, koji je ove godine proslavio nevjerojatnih 35 godina od početka svoje misije. Prije nekoliko godina pridružio mu se i Svemirski teleskop James Webb (JWST) s još većim mogućnostima, otvarajući nam nove prozore u duboki svemir. Međutim, inženjeri i znanstvenici nisu stali na tome. Već godinama traju radovi na još moćnijem opservatoriju. Riječ je o Svemirskom teleskopu Nancy Grace Roman, koji je početkom prosinca 2025. godine uspješno sastavljen u jednu cjelinu.
NASA je uspješno sastavila Svemirski teleskop Nancy Grace Roman
Put do završetka ovog teleskopa bio je dug i izazovan. Koncept izgradnje ovog opservatorija nastao je prije više od desetljeća, točnije 2010. godine, kada je izrađeno izvješće koje je definiralo smjernice astrofizičkih istraživanja za naredno desetljeće u Sjedinjenim Američkim Državama.
U početku je ovaj projekt nosio naziv Wide-Field Infrared Survey Telescope (WFIRST), a razmatrana su razna tehnička rješenja. Zanimljivo je da se ova misija godinama natjecala za dobivanje financijskih sredstava s projektom Svemirskog teleskopa James Webb, čija je izgradnja na kraju koštala oko 10 milijardi dolara.
U svibnju 2020. godine, još prije lansiranja JWST-a, NASA je službeno promijenila naziv projekta WFIRST u Svemirski teleskop Nancy Grace Roman. Bio je to čin priznanja za nemjerljiv doprinos istraživačice Nancy Roman, koja je imala ključnu ulogu u planiranju Svemirskog teleskopa Hubble. Nakon preimenovanja, izgradnja je trajala nekoliko godina, a rezultat je impresivan inženjerski podvig.
Dana 4. prosinca NASA je s ponosom objavila da je teleskop u potpunosti sastavljen. Ovaj ključni trenutak dogodio se u Centru za svemirske letove Robert H. Goddard (Goddard Space Flight Center) u Greenbeltu u Marylandu. Završno spajanje uslijedilo je nakon integracije dvaju ključnih elemenata, što je obavljeno 25. studenog.
Amit Kshatriya, zamjenik administratora NASA-e, istaknuo je važnost ovog događaja:
“Dovršetak izgradnje opservatorija Roman prijeloman je trenutak za agenciju. Revolucionarna znanost oslanja se na discipliniranu inženjeriju, a ovaj tim je stvorio – dio po dio, test po test – opservatorij koji će proširiti naše znanje o svemiru.”
Što slijedi sada? Teleskop neće biti lansiran odmah. NASA mora provesti niz rigoroznih testova kako bi osigurala da sve funkcionira besprijekorno. Tek ako ta ispitivanja prođu prema planu agencije, opservatorij će se početi pripremati za svoj put u orbitu.
Kada NASA planira lansirati ovaj teleskop?
Prema trenutnom planu, Svemirski teleskop Nancy Grace Roman trebao bi poletjeti u svemir najkasnije u svibnju 2027. godine. Ipak, NASA ne isključuje mogućnost da bi se lansiranje moglo dogoditi i ranije, možda čak u jesen 2026. godine. Pripreme povezane s lansiranjem trebale bi započeti već u ljeto 2026.
Lansiranje će se održati s kozmodroma na Floridi, u Svemirskom centru John F. Kennedy. Za ovu misiju NASA je povjerila zadatak tvrtki SpaceX, koja će koristiti svoju moćnu raketu Falcon Heavy. Riječ je o velikoj raketi čiji je prvi testni let obavljen u veljači 2018. godine. Iako je riječ o impresivnoj raketi, ona se rijetko koristi i do sada je letjela tek desetak puta.
Cilj teleskopa je libracijska točka L2 (Lagrangeova točka L2), koja je udaljena od Zemlje oko 1,5 milijuna kilometara i nalazi se na suprotnoj strani našeg planeta u odnosu na Sunce. Na sličnom mjestu nalazi se i JWST. NASA je ranije razmatrala geostacionarnu orbitu, ali se od te ideje odustalo. Odabir točke L2 nije slučajan; ta pozicija omogućuje održavanje niže temperature opservatorija, što je apsolutno nužno za precizna istraživanja svemira u infracrvenom spektru.
Moćniji od JWST-a: Lov na “Zemlju 2.0”
Važno je napomenuti da Svemirski teleskop Nancy Grace Roman neće zamijeniti James Webb teleskop niti Hubble, već će nadopuniti instrumente kojima čovječanstvo raspolaže. U određenim aspektima, novi će opservatorij biti čak i moćniji od JWST-a.
NASA vjeruje da će u prvih pet godina misije ovaj teleskop omogućiti uvid u tisuće galaksija i stotine milijuna zvijezda, otkrivajući nove tajne povezane s ekspanzijom svemira. Njegova uloga u potrazi za egzoplanetima mogla bi biti presudna. Čovječanstvo je do sada potvrdilo postojanje više od 6.000 egzoplaneta, no u našoj galaksiji Mliječni put postoje stotine milijuna zvijezda, što znači da neotkrivenih svjetova ima u izobilju.
Znanstvenici vjeruju da bi, zahvaljujući praćenju suptilnih pojava gravitacijskog lećiranja, ovaj opservatorij mogao pridonijeti otkrivanju čak 100.000 novih planeta izvan Sunčevog sustava. Glavni ciljevi misije uključuju:
- Istraživanje tamne energije.
- Proučavanje gravitacijskog lećiranja galaksija.
- Istraživanje supernova.
- Koronografska promatranja planeta i diskova galaksija.
Napredni znanstveni instrumenti
Svemirski teleskop Nancy Grace Roman opremljen je dvama glavnim znanstvenim instrumentima koji ga čine jedinstvenim:
- Kamera širokog polja (WFI – Wide Field Instrument): Ovo je 300-megapikselna infracrvena kamera s 18 detektora osjetljivih na valne duljine od 0,48 do 2,3 μm. Ključna prednost je što osigurava vidno polje čak 100 puta veće u usporedbi s instrumentom ACS na Hubbleu. To će omogućiti istovremeno promatranje ogromnih područja neba.
- Koronograf (CGI – Coronagraphic Instrument): Instrument dizajniran da blokira svjetlost zvijezde, što omogućuje snimanje objekata koji ostaju skriveni u njenom sjaju. Ovaj alat omogućit će provođenje istraživanja u vidljivom spektru.
Glavno zrcalo novog opservatorija ima promjer od 2,4 metra, što je veličinom slično zrcalu Hubble teleskopa. Međutim, tehnologija je napredovala pa je ovo zrcalo znatno lakše – čak četiri puta – i teži samo 186 kilograma. Ukupna masa teleskopa iznosi 4.059 kilograma, od čega 107 kilograma otpada na gorivo.
