Nove smjernice o arterijskoj hipertenziji značajno mijenjaju način dijagnosticiranja i procjene kardiovaskularnog rizika. U praksi to znači da bi mnogi ljudi, koji su do sada slušali o „normalnom” ili „graničnom” tlaku, danas mogli biti klasificirani u skupinu pacijenata s hipertenzijom koja zahtijeva kontrolu, a ponekad i liječenje.
Norme tlaka su se promijenile, što znači da bi se milijuni Hrvata mogli naći u potpuno drugoj kategoriji zdravstvenog rizika nego ranije. Rano prepoznavanje problema ključno je za sprječavanje ozbiljnih komplikacija poput srčanog ili moždanog udara.
Hipertenzija prema novim pragovima
Ažurirane preporuke sistematiziraju klasifikaciju vrijednosti krvnog tlaka. Nestao je pojam predhipertenzije, a njegovo mjesto zauzima kategorija „povišenog tlaka”. Ona se odnosi na osobe sa sistoličkim vrijednostima od 120–139 mm Hg uz dijastoličke ispod 89 mm Hg.
Rezultati u rasponu od 140/90 mm Hg i više trenutno se smatraju hipertenzijom. Posebno je opasna situacija kada tlak dosegne 180/120 mm Hg ili više. To je hitno stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Prema najnovijim smjernicama Europskog kardiološkog društva, arterijsku hipertenziju prepoznajemo kao i prije od vrijednosti 140/90 mmHg, ali već pri vrijednostima 120-139/70-89 mmHg govorimo o povišenom krvnom tlaku. Idealno je imati krvni tlak ispod vrijednosti 120/70 mmHg.
Stil života kao temelj terapije
Promjena dijagnostičkih pragova znači da bi znatno više ljudi trebalo konzultirati liječnika o svojim rezultatima. Također se promijenio pristup dobi pacijenta. Aktualne norme nisu diferencirane prema dobi, iako se ciljevi liječenja mogu prilagođavati kod vrlo starih osoba ili onih s dodatnim zdravstvenim problemima.
Hipertenzija ostaje jedan od glavnih čimbenika rizika za infarkt miokarda, moždani udar i zatajenje srca. Dugotrajno, neliječeno ili loše kontrolirano stanje može dovesti i do oštećenja bubrega te kognitivnih smetnji. Ključne mjere prevencije uključuju:
- Smanjenje unosa soli u svakodnevnoj prehrani.
- Redovita tjelesna aktivnost (barem 30 minuta dnevno).
- Održavanje zdrave tjelesne težine i kvaliteta sna.
- Izbjegavanje alkohola, jer čak i male količine mogu postupno podizati tlak.
Nove smjernice imaju jednostavan cilj: ranije identificirati ugrožene osobe i učinkovitije spriječiti komplikacije prije nego što hipertenzija uzrokuje nepovratnu štetu. U Europi 2025. godine više nema pojmova poput „visoko normalnog” tlaka. Danas postoje samo tri kategorije: arterijska hipertenzija, povišeni krvni tlak i nepovišeni krvni tlak.
