Raj na zemlji, ali s problemom
Prije nego što zaronimo dublje, predlažemo vam igru: otvorite Google Earth, upišite „Bikar Atoll” ili „Jemo Island” i dopustite tražilici da vas prenese na ove udaljene točke izgubljene usred Pacifika. Što vidite? Plaže tirkiznih voda i snježno bijelog pijeska, bujna stabla, netaknutu prirodu. Tipično mjesto koje obećava raj na zemlji i na koje bi svatko želio otputovati na tjedan dana. Problem je bio što su do nedavno oba otoka imala veliki problem: bili su zaraženi štakorima koji su njihov ekosustav preokrenuli naglavačke.
Oporavak udaljenih pacifičkih otoka
Negdje u dalekom Pacifiku nalaze se Maršalovi Otoci, otočna republika smještena u regiji Mikronezije, Oceanije, poznata po svojim rajskim prizorima i pješčanim plažama iz snova. Među brojnim otocima, dva su posebno privukla pažnju ekologa posljednjih mjeseci: atol Bikar i otok Jemo, oba dio otočnog lanca Ratak.
Razlog? Nakon intenzivnog rada na očuvanju i kampanje koja datira iz 2024. godine, oba su otoka svjedočila postupnom oporavku svoje faune i vegetacije. Kao primjer, ekolozi objašnjavaju da su pronašli koloniju od stotina čađavih čigri (Onychoprion fuscatus) s pilićima u području gdje donedavno nije bilo niti jedne jedinke. A da ne spominjemo tisuće izdanaka koji su počeli nicati na nekad golom tlu.
Neželjeni i proždrljivi putnici
Ova promjena ima malo toga misterioznog. Objašnjava se kampanjom pokrenutom prošle godine koja se usredotočila na veliki problem koji je pustošio ekosustave Bikara i Jema: štakore.
Iako su oba otoka uvijek bila poznata po svojim pticama (kada su španjolski istraživači otkrili Jemo, nazvali su ga 'Ptice’), s vremenom su ptice potisnute drugom životinjom s proždrljivim apetitom: glodavcima koji su stizali skriveni na brodovima i hranili se jajima i drugim lokalnim vrstama, što je drastično utjecalo na osjetljivi otočni ekosustav.
Ambicija koja je promijenila sve
Stvari su se počele mijenjati u srpnju 2024. godine, kada je organizacija Island Conservation, u suradnji s Upravom za morske resurse Maršalovih Otoka, pokrenula ambicioznu kampanju za iskorjenjivanje invazivnih štakora. Uz pomoć drona, bacali su mamce duž otoka, pedantan rad koji je obuhvaćao svaku hektaru s oko 25 kilograma proizvoda posebno dizajniranog za glodavce, a da pritom ne utječe na ostale autohtone vrste.
Povratak i veliko otkriće
Mjesecima kasnije, tim se vratio na Bikar i Jemo kako bi procijenio opseg kampanje. „Čim stupite na otok, sva vaša osjetila se aktiviraju do maksimuma: tražite štakore, tražite ptice na tlu, tražite bilo kakav znak koji bi ukazao jesmo li pobijedili ili izgubili”, priznaje Paul Jacques, direktor Island Conservationa, za CNN. Ono što su otkrili tijekom tog posjeta bila je „veliko otkriće”, potvrda (potkrijepljena studijama) da se najezda povukla.
Drastična transformacija i novi život
„Drastična transformacija” – to su riječi Paula Jacquesa, koji sažima ono što su pronašli na otocima: „Kolonija od 200 čađavih čigri, gdje ih prije nije bilo, hranila je stotine pilića”.
„Također smo prebrojali tisuće sadnica autohtonog drveta Pisonia grandis na samo 60 parcela od 12 metara koje su nadzirane u šumi. U 2024. godini nismo pronašli niti jednu”, priča voditelj projekta, podsjećajući da je ta regeneracija ključna za faunu koja obitava na oba otoka.
„Autohtone šume ključne su za gniježđenje morskih ptica i presudne za apsorpciju ugljika i ekološko zdravlje otoka”, naglašava. Nestankom štakora, kornjače, rakovi i ptice prestali su biti progonjeni, što se brzo odrazilo i na ostatak ekosustava.
Više ptica značilo je više guana, što je pak poboljšalo plodnost tla, potičući bujniju autohtonu vegetaciju i zdravije grebene. I kako slika govori više od tisuću riječi, Island Conservation je dokumentirao promjenu nizom fotografija koje prikazuju otoke prije i poslije kampanje.
Doseg izvan Bikara i Jema
Promjena je važna za same otoke, ali iz Island Conservationa ističu da uspjeh njihove kampanje ide mnogo dalje. „Ovaj integrirani pristup nudi goleme prednosti za biološku raznolikost, pokazujući kako se očuvanje kopna i mora, kada su strateški povezani, može ojačati otpornost i ekološki utjecaj”.
Organizacija također podsjeća da regeneracija otoka koristi susjednim otočnim zajednicama, poput one smještene na Likiepu, koje su povijesno dolazile na Jemo u potrazi za prirodnim resursima. Bez štakora, sada tamo ponovno pronalaze više rakova i nadaju se postizanju održivog ribolova.
