Četiri desetljeća pacifička obala Paname mogla je računati na pouzdan sezonski puls hladne vode bogate hranjivim tvarima koja je pokretala lokalno ribarstvo i hladila koraljne grebene. Početkom 2025. godine taj je puls gotovo u potpunosti nestao. Znanstvenici izvještavaju da je uobičajeni upwelling (izron morske vode) u Panamskom zaljevu zakazao po prvi put u povijesti mjerenja instrumentima, što je slom koji vide kao upozorenje o tome koliko brzo klimatski poremećaji mogu uzdrmati tropska mora.
Mehanizam koji pokreće život
Tijekom većine godina, od prosinca do travnja, snažni sjeverni pasati pušu preko Srednje Amerike u Panamski zaljev. Ti vjetrovi potiskuju toplu površinsku vodu u stranu kako bi se hladnija duboka voda mogla podići, donoseći hranjive tvari koje hrane fitoplankton, a potom i gusta jata riba. Ista ta hladna voda ublažava regionalnu morsku toplinu, pružajući obližnjim koraljnim grebenima određenu zaštitu od izbjeljivanja tijekom sušne sezone.

Sezona 2025. izgledala je sasvim drugačije. Satelitske karte koje obično svijetle crveno iznad zaljeva na vrhuncu upwellinga, umjesto toga su pokazale iznimno nisku razinu klorofila, što je znak osiromašenog površinskog oceana. Terenska mjerenja otkrila su da je vodeni stupac ostao snažno stratificiran, s malo znakova vertikalnog miješanja koje inače definira ovaj sustav.
„Tropsko panamsko more izgubilo je svoj vitalni dah,” izjavio je Aaron O’Dea, biolog sa Smithsonian Tropical Research Institute (STRI).
Atmosferski motor koji je utihnuo
Ono što je oceanu oduzelo taj dah nije bio nedostatak hladne vode u dubinama, već kvar atmosferskog motora koji je obično podiže. Istraživački tim pokazao je da se 2025. godine panamski vjetar formirao daleko rjeđe nego inače, pa kumulativni pritisak sjevernih vjetrova nikada nije dosegao prag potreban za pokretanje robusnog upwellinga.

Ekološke posljedice u zaljevu bile su brze. S malo hranjivih tvari koje su stizale do površine, populacije fitoplanktona su se smanjile, a baza prehrambene mreže je oslabila. Izvješća iz regije opisuju nagle padove u dostupnosti malih pelagičnih riba poput skuša i sardina, zajedno s lignjama i drugim glavonošcima.
- Pad biološke produkcije bez presedana.
- Povećani toplinski stres za koraljne grebene.
- Ugrožena prehrambena sigurnost lokalnih zajednica.
- Gubitak prihoda za male ribare u Panamskom zaljevu.
Znanstvenici naglašavaju da bi se slični slomovi mogli događati u drugim tropskim regijama bez ikakvog upozorenja, jer su mnogi takvi sustavi slabo praćeni instrumentima. Panamski događaj iz 2025. godine stoga služi kao rani test otpornosti tropskih oceana u svijetu koji se ubrzano zagrijava.
