Povijesni preokret u zaštiti prirode
Pčele bez žalca iz Amazone postale su prvi kukci kojima su dodijeljena zakonska prava bilo gdje u svijetu. Ovaj revolucionarni potez, koji su pokrenuli aktivisti i znanstvenici u Peruu, mogao bi postati model za zaštitu oprašivača diljem planeta. U širokom pojasu peruanske Amazonije, ovi autohtoni stanovnici prašume – koji se razlikuju od europskih medonosnih pčela po tome što nemaju žalac – sada imaju zakonsko pravo na postojanje i napredak.
Ove pčele, koje su starosjedilački narodi uzgajali još od pretkolumbovskih vremena, ključni su oprašivači prašume. One održavaju biološku raznolikost i zdravlje ekosustava, no danas su pod opsadom klimatskih promjena, krčenja šuma i invazivnih vrsta.
Ljekoviti med i drevna mudrost
Rosa Vásquez Espinoza, kemijska biologinja i osnivačica organizacije Amazon Research Internacional, započela je istraživanje ovih pčela 2020. godine. Tijekom pandemije, starosjedilačke zajednice koristile su njihov med kao lijek kada su medicinski resursi bili nedostupni. Espinoza je bila zapanjena rezultatima kemijske analize: „Vidjela sam stotine medicinskih molekula s protuupalnim, antivirusnim, antibakterijskim, pa čak i antikancerogenim svojstvima”, prisjeća se ona.
Ove pčele nisu samo biološko čudo; one imaju duboko kulturno i duhovno značenje za narode Asháninka i Kukama-Kukamiria. Za njih, pčela bez žalca odražava tisućljetni suživot s prašumom i čuva tradicijsko znanje koje se prenosi generacijama.
Prijetnja od strane „pčela ubojica”
Unatoč svojoj važnosti, pčele bez žalca suočavaju se s neviđenim izazovima. Osim gubitka staništa, pogođene su tragovima pesticida čak i u najudaljenijim dijelovima džungle. Ipak, jedna od najzanimljivijih prijetnji dolazi od afrikaniziranih medonosnih pčela, poznatijih kao „pčele ubojice”. One su nastale u Brazilu 1950-ih kao eksperiment za povećanje proizvodnje meda, ali su se pokazale izrazito agresivnima i sada istiskuju pitomije domaće pčele iz njihovih prirodnih staništa.
Što točno znače „prava” za pčele?
Nove uredbe donesene u peruanskim regijama Satipo i Nauta znače da pčele sada imaju pravo na:
- Zdravo stanište bez zagađenja.
- Ekološki stabilne klimatske uvjete.
- Zakonsko zastupanje u slučajevima prijetnje ili nanošenja štete.
- Programe pošumljavanja i strogu regulaciju pesticida.
Ovaj potez postavlja mandat za politike preživljavanja pčela, uključujući obnovu staništa i primjenu načela opreza u svim odlukama koje bi mogle utjecati na njihovu opstojnost. Dok globalna peticija za proširenje ovog zakona na cijeli Peru prikuplja stotine tisuća potpisa, oči svijeta uprte su u Amazonu kao predvodnika nove ere pravne zaštite prirode.
