Tko bi rekao da će popis iz 1900. godine promijeniti našu 2025.?
Zamislite da vam netko zada zadaću koju ne možete riješiti cijelo stoljeće. Upravo se to dogodilo u svijetu znanosti. Davne 1900. godine, legendarni matematičar David Hilbert predstavio je svojim kolegama popis problema za koje je vjerovao da će oblikovati budućnost matematike. Među njima se skrivao i famozni šesti problem, izazov koji je tražio duboko povezivanje matematike i fizike.
Hilbert je bio uvjeren da se svi zakoni fizike, pa čak i oni najkompliciraniji, mogu izvesti iz osnovnih matematičkih istina – aksioma. Njegov šesti problem fokusirao se na potragu za matematičkim temeljima koji bi objasnili kako se čestice pretvaraju u fluide (tekućine i plinove) koje vidimo oko sebe.
Veliki trenutak tima sa Sveučilišta u Michiganu
Nakon točno 125 godina čekanja, tim matematičara predvođen Zaherom Hanijem sa Sveučilišta u Michiganu objavio je da su napokon pronašli rješenje. Njihov rad uspio je premostiti jaz između mikroskopskog svijeta pojedinačnih čestica i makroskopskog svijeta tekućina kojima vladaju složene jednadžbe.
Zašto je ovo toliko važno za nas? Razmislite o sljedećem:
- Preciznije prognoze: Razumijevanje fluida ključno je za predviđanje vremenskih prilika i klimatskih promjena.
- Tehnološki napredak: Od dizajna zrakoplova do medicinskih uređaja koji upravljaju protokom krvi, ovi zakoni su posvuda.
- Ujedinjenje znanosti: Ovim rješenjem matematika je još jednom dokazala da je univerzalni jezik svemira.
Izazov koji je prkosio generacijama
Jednadžbe koje upravljaju fluidima oduvijek su bile poznate kao iznimno teške za rukovanje. Čak i s današnjim superračunalima, simuliranje načina na koji se voda kovitla ili zrak struji predstavlja ogroman izazov. Hani i njegovi kolege koristili su inovativne matematičke tehnike kako bi dokazali da se zakoni fizike koje koristimo za opisivanje gibanja tekućina doista mogu izvesti iz čistih aksioma, baš kako je to Hilbert sanjao.
Ovaj uspjeh iz 2025. godine ne samo da zatvara jedno poglavlje započeto na samom početku 20. stoljeća, već otvara vrata potpuno novim istraživanjima. Dokazuje nam da upornost u znanosti nema granica i da su odgovori na najveća pitanja ponekad skriveni iza desetljeća strpljivog računanja.
