U Hrvatskoj je službeno zabilježen prvi slučaj gube nakon više od 30 godina, što je potvrđeno iz domaćeg zdravstvenog sustava. Riječ je o izoliranom slučaju stranog radnika iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa svojom obitelji. Iako sama spomen ove zaboravljene bolesti može izazvati nelagodu, stručnjaci odlučno ističu kako ne postoji nikakva opasnost za širu populaciju.
Stručno mišljenje: Zašto nema razloga za paniku?
Cijenjeni infektolog dr. Bruno Baršić iz Kliničke bolnice Dubrava naglašava specifičnu prirodu ove bolesti. Radi se o kroničnoj bolesti koja se razvija vrlo sporo, a uvjeti potrebni za njezin prijenos su vrlo specifični i rijetki u današnjem društvu.
Prema riječima dr. Baršića, za prijenos bolesti nije dovoljan povremeni kontakt, već je potrebna dugotrajna izloženost. Liječnik pojašnjava mehanizam zaraze:
– Da bi došlo do zaraze, potreban je dugotrajan i blizak kontakt, poput zajedničkog života u istom kućanstvu, često uz loše životne uvjete. Netko tko prolazi ulicom ili se kratko susretne s oboljelom osobom ne može se zaraziti – pojašnjava dr. Baršić.
Povijesni kontekst i uspješno liječenje
Dok se guba povijesno veže uz siromaštvo, prenapučene prostore i stigmu, današnja medicina na nju gleda sasvim drugačije. Dr. Baršić ističe kako ovo nije epidemija, već pojedinačni, uvezeni slučaj s kojim se Hrvatska može potpuno mirno nositi.
Posljednji zabilježeni slučaj gube u Hrvatskoj datira još iz 1993. godine, a važno je napomenuti da ni tada nije došlo do masovnog širenja bolesti. Danas se situacija znatno razlikuje od prošlih stoljeća jer se bolest uspješno liječi kombinacijom antibiotika.
Ključne informacije o liječenju uključuju:
- Terapija je učinkovita: Iako traje dulje, kombinacija antibiotika uspješno eliminira bakteriju.
- Važnost rane dijagnoze: Najveći problem nastaje samo ako se bolest dugo ne prepozna, što može dovesti do trajnih oštećenja živaca i deformiteta.
- Potpuno izlječenje: Ako se s liječenjem započne na vrijeme, bolesnici se u potpunosti oporavljaju.
Koliko je bolest rijetka na našim prostorima, govori i podatak da je sam dr. Baršić u svojoj bogatoj karijeri gubu vidio samo jednom prije ovog slučaja.
Reakcija HZJZ-a: Kontakti pod nadzorom
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) promptno je reagirao. Potvrđeno je da je oboljela osoba odmah započela s antibiotskom terapijom. Svi bliski kontakti su identificirani i odmah uključeni u epidemiološki nadzor ili preventivno liječenje, čime je lanac potencijalnog širenja prekinut u startu.
– Ne postoji ugroza za javno zdravlje niti rizik prijenosa bolesti u uobičajenim socijalnim situacijama – poručuju iz HZJZ-a.
Stručnjaci podsjećaju na važnu činjenicu: većina ljudi koji čak i dođu u kontakt s bakterijom nikada ne razvije bolest zbog prirodnog imuniteta. Također, nakon početka terapije, zaraznost pacijenta prestaje vrlo brzo, najčešće unutar svega nekoliko dana.
Uvezeni slučajevi kao dio globalne mobilnosti
Zaključno, iz HZJZ-a naglašavaju kako pojava pojedinačnih uvezenih slučajeva u Europi nije neuobičajena pojava s obzirom na globalnu mobilnost i migracije radne snage. Takvi slučajevi ne predstavljaju prijetnju stabilnosti društva.
Zdravstveni sustav Republike Hrvatske posjeduje jasne protokole, znanje i iskustvo za ovakve situacije. Bolest se stoga stavlja pod kontrolu isključivo medicinskim, a ne restriktivnim mjerama, što građanima treba biti dodatan razlog za spokoj.
