Puno je slađi od običnog šećera. U Skandinaviji je pravi hit, ali u Hrvatskoj je još uvijek podcijenjen

Sladić je stoljećima poznat po ljekovitosti i prirodnoj slatkoći. I dok je u Skandinaviji nezaobilazan dio kuhinje, u Hrvatskoj je još uvijek podcijenjen kao začin koji može transformirati i slatka i slana jela.

Sladić (lat. Glycyrrhiza glabra) je korjenasta biljka koja je u ljudskoj prehrani prisutna stoljećima. Još u antici su je Egipćani i Grci iznimno cijenili zbog njezinih ljekovitih svojstava te su je koristili u medicinske svrhe, primjerice kod želučanih tegoba ili kao sredstvo za iskašljavanje i ublažavanje kašlja. Iako danas često izaziva podijeljena mišljenja zbog svog intenzivnog profila, njezin specifičan okus postao je pravi hit u Skandinaviji, gdje se sladić smatra vrhunskom delicijom. Najčešće ga susrećemo u obliku crnih bombona ili gumenih bombona, no njegova primjena u sjevernjačkoj kuhinji daleko nadilazi svijet slatkiša.

Jedinstveni okus sladića i njegova prirodna moć

Sladić se vrlo često koristi u konditorskoj industriji, i to s dobrim razlogom. Svoju nevjerojatnu slatkoću duguje kemijskom spoju koji se zove glicirizin. Zanimljivo je da je glicirizin znatno slađi od običnog bijelog šećera, zbog čega se sladić od davnina koristi kao prirodni zaslađivač u raznim napitcima i slasticama.

Puno je slađi od običnog šećera. U Skandinaviji je pravi hit, ali u Hrvatskoj je još uvijek podcijenjen detail 1

Njegovu namjenu sugerira čak i latinski naziv biljke, koji u doslovnom prijevodu znači „slatki korijen”. Ipak, okus sladića je kompleksniji od same slatkoće; on u sebi nosi prepoznatljive note gorčine i anisa. Dok će se neki na prvi dodir s ovim okusom odmah namrštiti, drugi ga obožavaju upravo zbog te dubine i rado ga koriste kao začin u najrazličitijim jelima – od deserata do vrlo pikantnih, slanih jela.

Kulinarski fenomen u Skandinaviji

Ljubitelja sladića ne manjka u nordijskim zemljama. Popularan je klasični slatki sladić, ali i onaj slani, poznat kao salmiak. Salmiak je specifičan po dodatku amonijevog klorida koji mu daje vrlo oštar, gotovo papren okus. U skandinavskoj se kuhinji sladić koristi za obogaćivanje okusa raznih umaka i marinada, posebno za meso poput svinjetine, janjetine ili divljači. Također, izvrstan je dodatak gustim povrtnim juhama. Odlično se slaže s namirnicama poput soja umaka, agruma, kopra, češnjaka, čilija i đumbira.

Puno je slađi od običnog šećera. U Skandinaviji je pravi hit, ali u Hrvatskoj je još uvijek podcijenjen detail 2

Kako pravilno koristiti sladić u kuhinji?

Ako razmišljate o tome da u svoju kuhinju uvedete ovaj aromatični korijen, najbolje je započeti s pečenjem kolača. Sladić će savršeno nadopuniti okus domaćih keksa, tartova ili muffina, a poslužit će i kao zdravija zamjena za šećer u biljnim čajevima. Ključno je zapamtiti da se sladić treba koristiti vrlo štedljivo jer njegov intenzitet može brzo nadvladati ostale sastojke u jelu.

  • Uvijek birajte sladić u prahu za lakše doziranje.
  • Započnite s vrlo malom količinom (vrhom noža), jer je i mala količina izuzetno osjetna na nepcima.
  • Kada se naviknete na njegov profil, eksperimentirajte s kombiniranjem uz meso i tamne umake.
vadim/ author of the article

Jmenuji se Vadim. Zajímám se o automobily a rád píšu články o automobilovém průmyslu. Ve svých textech se dělím o praktické rady týkající se výběru a servisu automobilů, diskutuji o novinkách v oboru a píšu o užitečných doplňcích.

Dent cars