Tema mirovina, rada u trećoj životnoj dobi i financijske sigurnosti nikada nije bila aktualnija u Hrvatskoj. S obzirom na rastuće troškove života, sve veći broj umirovljenika odlučuje se na povratak na tržište rada, makar na nepuno radno vrijeme. Istovremeno, jedno od gorućih pitanja koje izaziva osjećaj nepravde kod mnogih jest pitanje trajne penalizacije prijevremenih mirovina. Hoće li se ta penalizacija ukinuti nakon navršene 70. godine života ili nakon stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu? Ovo je pitanje koje muči tisuće hrvatskih građana.
Rad uz mirovinu: Prilika za bolji standard ili nužnost?
Institut rada uz mirovinu postao je ključan mehanizam za mnoge seniore koji žele popraviti svoj kućni budžet. Prema važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju, korisnici mirovina mogu raditi do polovice punog radnog vremena (do 4 sata dnevno) bez obustave isplate mirovine. Ova opcija omogućuje:
- Zadržavanje pune isplate postojeće mirovine.
- Primanje plaće za obavljeni rad.
- Ponovnu uspostavu statusa osiguranika u sustavu HZMO-a.
Mnogi naši sugrađani koriste ovu mogućnost ne samo zbog novca, već i zbog socijalizacije i osjećaja korisnosti. No, ključno pitanje koje se postavlja jest: Što se događa s mirovinskim stažem ostvarenim nakon umirovljenja?
Ponovni izračun mirovine nakon dodatnog rada
Jedna od prednosti rada u mirovini jest mogućnost podnošenja zahtjeva za novi izračun mirovine. Nakon što umirovljenik ostvari najmanje godinu dana novog staža osiguranja (što može trajati dvije kalendarske godine ako se radi na pola radnog vremena), stječe pravo na ponovni izračun.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) tada uzima u obzir novi staž i eventualno nove bodove. Međutim, tu dolazimo do tehničke zamke. Novi izračun se isplati samo ako rezultira povoljnijim iznosom mirovine. Nažalost, zbog načina na koji se vrijednost mirovine usklađuje, ponekad taj novi izračun ne donosi značajno povećanje, što kod mnogih izaziva razočaranje.
Gorući problem: Penalizacija prijevremenih mirovina
Najveći kamen spoticanja u hrvatskom mirovinskom sustavu i dalje je doživotna penalizacija za osobe koje su otišle u prijevremenu mirovinu. Prema sadašnjim pravilima, umanjenje mirovine (koje može iznositi do 0,2% po mjesecu ranijeg umirovljenja, odnosno maksimalno 12% za pet godina) ostaje trajno, čak i kada osoba navrši godine potrebne za starosnu mirovinu.
Umirovljeničke udruge i sindikati već dugo upozoravaju na nepravdu ovakvog modela. Argumenti za ukidanje penalizacije su jasni:
- Vremenski limit kazne: Smatra se da je umirovljenik kroz godine primanja umanjene mirovine već „platio” svoju cijenu ranijeg izlaska s tržišta rada.
- Praksa drugih zemalja: Mnoge europske zemlje ukidaju penalizaciju nakon što korisnik dosegne određenu dob (često je to dob za starosnu mirovinu ili 70. godina života).
- Socijalna osjetljivost: Mnogi su u prijevremenu mirovinu otišli silom prilika, zbog stečaja tvrtki ili nemogućnosti pronalaska posla u kasnim 50-ima, a ne svojom voljom.
Hoće li se penalizacija ukinuti nakon 70. godine?
Prijedlozi koji se sve češće čuju u javnom prostoru i koji su upućeni Vladi RH idu u smjeru da se penalizacija ukine nakon određene dobi. Konkretno, spominje se prijedlog da se nakon 70. godine života mirovina prestane umanjivati i da se svede na iznos pune starosne mirovine.
Ovakav potez bi značajno poboljšao materijalni status onih najstarijih umirovljenika koji su godinama zakinuti. Iako službene potvrde o izmjeni zakona još uvijek nema, pritisak javnosti i umirovljeničkih udruga (poput SUH-a i MUH-a) je sve snažniji. Oni zahtijevaju da se „kazna” za prijevremeno umirovljenje ne smije pretvoriti u doživotnu osudu na siromaštvo.
Što ovo znači za vašu budućnost?
Kao savjetnik za financije starijih osoba, preporučujem oprezan optimizam. Dok se zakon ne promijeni, penalizacija ostaje na snazi. Ipak, važno je pratiti obavijesti HZMO-a i aktivnosti umirovljeničkih predstavnika.
U međuvremenu, ako ste u mogućnosti i zdravlje vam dopušta, rad na pola radnog vremena ostaje najbolja opcija za trenutno poboljšanje prihoda bez rizika za postojeću mirovinu. Svaka dodatna kuna je važna, a aktivnost dokazano pozitivno utječe i na psihofizičko zdravlje.
