Švicarska je zasjela na vrh najnovije rang liste najinteligentnijih država na svijetu. Istraživanje, koje prenosi Daily Mail, nije se oslanjalo samo na prosječni kvocijent inteligencije (IQ), već je uzelo u obzir i broj nominiranih za Nobelovu nagradu te postotak stanovništva s akademskim stupnjevima.
Kako se mjeri „pamet” jedne nacije?
Istraživači su primijenili sveobuhvatan pristup, ocjenjujući zemlje na ljestvici od 0 do 100. Konačni rezultat ovisio je o tri ključna pokazatelja:
- Akademska postignuća: To uključuje broj nominacija za Nobelovu nagradu.
- Razina IQ-a: Odnosno prosječni kvocijent inteligencije stanovništva.
- Postotak obrazovanih: Udio odraslih osoba sa stupnjevima prvostupnika, magistra i više.
Ovaj pristup omogućio je stvaranje detaljnije slike intelektualnog kapitala nego samo testiranje bazične inteligencije.
Vodeće zemlje na listi
Na temelju ovih kriterija, definirani su lideri:
- Švicarska (92.02 boda) – priznata kao najinteligentnija zemlja svijeta. Švicarska je pokazala impresivnu razinu obrazovanja: 40% odraslih ima diplomu, a zemlja broji 1.099 nominacija za Nobelovu nagradu.
- Ujedinjeno Kraljevstvo (89.4 boda) – zauzelo je drugo mjesto zahvaljujući velikom broju nominacija za Nobelovu nagradu (2.393 osobe) i prosječnom IQ-u od 99.12.
- SAD (89.18 bodova) – imaju najveći broj nominacija za Nobelovu nagradu na svijetu (5.717) i najmoćniju mrežu elitnih sveučilišta.
- Nizozemska (87.3 boda) – ova se zemlja ističe vrlo visokim prosječnim IQ-om stanovništva koji iznosi 100.74.
- Belgija (86.58 bodova) – zaključuje prvih pet, pokazujući stabilno visoke rezultate u svim kategorijama.
Zanimljivosti iz poretka
Iako je Švicarska ukupni pobjednik, Finska je zauzela prvo mjesto prema samoj razini prosječnog IQ-a stanovništva, koji iznosi 101.2. S druge strane, SAD dominiraju u znanstvenoj infrastrukturi s čak 256 sveučilišta čiji su predstavnici bili nominirani za Nobelovu nagradu.
U rang listu najinteligentnijih zemalja svijeta uvrštene su i Švedska, Njemačka, Poljska, Danska i Finska. Ovakva istraživanja potiču nas da razmislimo o važnosti ulaganja u obrazovanje, jer upravo to dugoročno određuje poziciju jedne nacije na globalnoj karti uspjeha. Mi Hrvati, kao i ostatak Europe, uvijek možemo izvući pouke iz ovih primjera o tome koliko su sustavna istraživanja i akademska izvrsnost presudni za napredak.
