Ponekad se u nepreglednom svemirskom prostranstvu dogodi događaj koji znanstvenike natjera da shvate kako u našem trenutnom znanju još uvijek postoje ogromne praznine. Takav događaj, koji je nedavno uzdrmao astronomsku zajednicu, je GRB 250702B – najduže promatrani gama bljesak u povijesti. On se jednostavno ne uklapa u dosadašnje modele koji objašnjavaju ovakve kozmičke eksplozije i predstavlja pravu zagonetku za istraživače.
Rušenje svih dosadašnjih rekorda trajanja
GRB 250702B je gama bljesak koji je nadmašio sve dosadašnje rekorde duljine trajanja. Obično takvi siloviti fenomeni traju svega nekoliko sekundi ili minuta, no ovaj put emisija se održala nevjerojatnih, gotovo sedam sati. Odmah nakon automatskog otkrivanja signala, zemaljski teleskopi uspjeli su uhvatiti nestajući odsjaj bljeska u masivnoj, snažno zaprašenoj galaksiji.
Zbog specifičnih uvjeta, ovaj fenomen bio je vidljiv uglavnom u infracrvenom spektru i visokoenergetskim pojasima, što je dodatno otežalo, ali i učinilo promatranje uzbudljivijim.
Globalna suradnja i analiza podataka
U ovom opsežnom istraživačkom projektu sudjelovao je tim astronoma sa Sveučilišta Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, koji je vodio promatranja jednim od najvećih teleskopa u SAD-u. Kako bi dobili potpuniju sliku, prikupljeni podaci spojeni su s rezultatima s:
- Vrlo velikog teleskopa (VLT),
- Svemirskog teleskopa Hubble,
- Promatranjima u rendgenskim zrakama (X-zrake).
Analiza ukazuje na nekoliko mogućih scenarija podrijetla ovog netipičnog bljeska, ali trenutno dostupne informacije o ovom događaju još uvijek ne dopuštaju odabir samo jednog definitivnog objašnjenja.
„To je bio najduži gama bljesak koji je ikada primijećen — na toliko dug da ne odgovara niti jednom od naših dosadašnjih modela koji objašnjavaju takve pojave,” priznaje Jonathan Carney, glavni autor studije i doktorand na UNC-Chapel Hillu. Istaknuo je da rekordno vrijeme trajanja prisiljava znanstvenu zajednicu na potpunu verifikaciju klasifikacije i izvora GRB-a (Gamma-Ray Bursts).
Misteriozni izvor u dalekoj galaksiji
Gama bljeskovi su poznati kao jedne od najmoćnijih eksplozija u svemiru, a njihovo intenzivno svjetlo obično nestaje jednako brzo kao što se i pojavilo. Međutim, ovaj put je neuobičajeno dugi tijek omogućio astronomima da detaljno prouče okolinu eksplozije i samu matičnu galaksiju.
Tim je utvrdio da izvor bljeska leži u udaljenoj, masivnoj galaksiji koja je izrazito bogata prašinom. Ta prašina je prigušila vidljivu svjetlost, zbog čega je detekcija bila moguća primarno u infracrvenom dijelu spektra i pri visokim energijama.
Ipak, i dalje nije sasvim poznato što je točno uzrokovalo ovaj rekordni događaj. Zna se samo da se dogodio milijardama svjetlosnih godina od nas, u prilično netipičnom galaktičkom okruženju. Dostupni podaci ukazuju na to da je iz izvora u našem smjeru ispaljen uski snop materije koji se kretao brzinom od najmanje 99 posto brzine svjetlosti, te je na svom putu probio debele slojeve kozmičke prašine.
Mogući scenariji i buduća istraživanja
Istraživači trenutno razmatraju nekoliko mogućih izvora ovog kataklizmičkog događaja, a teorije uključuju:
- Zapadanje (kolaps) masivne zvijezde,
- Sudar egzotičnih zvjezdanih ostataka,
- Nasilno razaranje zvijezde od strane crne rupe.
Problem s kojim se znanstvenici suočavaju jest nemogućnost utvrđivanja koja je od ovih verzija ispravna s obzirom na trenutne podatke. Ipak, GRB 250702B postaje ključna referentna točka za buduća otkrića.
Znanstvenici naglašavaju da će se sve buduće slične eksplozije uspoređivati sa svojstvima ovog jedinstvenog događaja, što će dugoročno olakšati razlikovanje i kategorizaciju različitih klasa gama bljeskova.
