William Shakespeare je napisao: „Plač umanjuje bol“. Suze su prirodan odgovor potaknut određenim emocijama, ali su se kroz povijest često povezivale s idejom nesposobnosti. „Nemoj plakati“, „budi jak“ ili „izdrži“, bile su fraze koje su se neprestano ponavljale kada bi nekome oči zasuzile. Međutim, suvremena psihologija danas demantira taj mit i ukazuje na biološku, emocionalnu i društvenu vrijednost plakanja.
Psihologinja Silvia Severino istaknula je ovu ideju kroz svoje edukativne objave, braneći tezu da plakanje ne samo da nije znak slabosti, već predstavlja manifestaciju emocionalne snage. „Plakanje nije slabost, to je psihološka čvrstoća“, tvrdi ona. Prema riječima stručnjakinje, čak i oni koji plaču zbog malih stvari pokazuju solidnu sposobnost samoregulacije.
Znanstveni dokazi iza suza
Severino naglašava da, iako mnogi vjeruju kako plakanje podrazumijeva krhkost, znanstveni dokazi upućuju na suprotno. Plakanje pomaže u procesuiranju složenih emocija i oslobađa nakupljeni stres. To je pokazatelj regulacije, emocionalne inteligencije i stvarne povezanosti s vlastitim osjećajima. Osim toga, osobe koje često plaču obično su otpornije i bolje se prilagođavaju promjenama.
Plakanje je prirodan odgovor na intenzivne emocije poput tuge, radosti, olakšanja ili frustracije. Kada osoba plače, njezin živčani sustav pokreće proces samoregulacije koji smanjuje stres i potiče smirenost. Iz perspektive emocionalne inteligencije, plakanje omogućuje prepoznavanje, razumijevanje i obradu emocija na zdrav način. Nasuprot tome, sustavno potiskivanje suza može pogodovati nakupljanju tjeskobe ili stresa, pa čak i pojavi psihosomatskih simptoma.
Društvena i fiziološka vrijednost
Također treba istaknuti društvenu vrijednost plakanja. Ono može stvoriti povezanost, empatiju i podršku. Pokazivanje ranjivosti kroz suze olakšava izgradnju autentičnijih i dubljih odnosa. Na fiziološkoj razini, plakanje je terapeutsko jer ublažava napetost. Tijekom tog procesa mozak prima povećan protok krvi, što potiče oslobađanje endorfina.
S druge strane, prekidanje ovog prirodnog procesa može imati negativne učinke na fizičko i mentalno zdravlje. Stres, agresivnost i osjetljivost mogu se pojaviti s vremenom. Ovaj je rizik posebno izražen tijekom djetinjstva i adolescencije, faza u kojima mozak reorganizira ključne strukture za upravljanje emocijama. Redovito potiskivanje plača u tim godinama može povećati vjerojatnost razvoja poremećaja osobnosti.
Prednosti plakanja kada tijelo to traži
Među glavnim pozitivnim učincima plakanja nalaze se:
- Smanjenje stresa: Plakanje omogućuje oslobađanje napetosti i povratak smirenosti.
- Poboljšanje metabolizma mozga: Povećani protok krvi opskrbljuje mozak kisikom i potiče lučenje endorfina.
- Stvaranje empatije: Olakšava emocionalnu povezanost između ljudi.
- Emocionalna svjesnost: Omogućuje nam da prepoznamo što osjećamo i radimo na tome.
- Prevencija bolesti: Potiskivanje suza može dovesti do depresije i utjecati na fizičko zdravlje.
