Pustinja Atacama, smještena u Čileu između Tihog oceana i Anda, s pravom se smatra jednim od najekstremnijih mjesta na Zemlji. No, nedavno je ovdje zabilježena nevjerojatna klimatska anomalija.
Ovaj teritorij površine veće od 105.000 četvornih kilometara najstarija je nepolarna pustinja na svijetu, gdje u pojedinim dijelovima godišnje padne tek 0,05 milimetara oborina. Ipak, NASA-ini sateliti snimili su jedinstven prizor: kameniti crveno-smeđi krajolik potpuno je prekriven bijelim snijegom.

„Režim preživljavanja” za teleskope ALMA
Uzrok ove anomalije bio je neočekivani hladni ciklon koji je stigao sa sjevera. Snježna oluja zahvatila je više od polovice pustinje, uključujući visoravan Chajnantor, koja se izdiže na 5.000 metara nadmorske visine. Upravo se ovdje nalazi opservatorij ALMA — jedinstveni kompleks s više od 50 radioteleskopa koji proučavaju „tamni svemir”.
Zbog intenzivnog snijega, najmoćniji astronomski sustav na svijetu bio je prisiljen prijeći u „režim preživljavanja”. Inženjeri su hitno promijenili položaj antena kako bi spriječili nakupljanje snijega na njihovoj površini, što je dovelo do potpunog zaustavljanja znanstvenih promatranja.

Klimatske promjene mijenjaju lice Atacame
Atacama je idealna za astronomiju upravo zbog svoje suhoće i velike nadmorske visine, jer rijedak zrak minimizira smetnje za signale iz svemira. Povijest pustinje pamti razdoblja kada tijekom 400 godina — od 1570. do 1971. — ovdje nije zabilježena niti jedna kap kiše. Međutim, suvremene klimatske promjene unose promjene.
Iako se snijeg brzo otopio ili sublimirao (prešao iz čvrstog stanja u plin pod djelovanjem intenzivnog sunca), ovakvi događaji postaju sve češći: slični slučajevi zabilježeni su 2011., 2013. i 2021. godine. Oborine su u Atacami rijetkost zbog dva faktora: Ande stvaraju „kišnu sjenu”, a hladne morske struje sprječavaju isparavanje vode. No, posljednjih godina regija pati i od snažnih poplava te neobičnog cvjetanja pustinje usred zime.
Znanstvenici pretpostavljaju da je povećanje količine oborina u ovoj sušnoj zoni izravna posljedica globalnih klimatskih promjena uzrokovanih ljudskom aktivnošću. Ako se ovaj trend nastavi, Atacama riskira gubitak statusa najsušeg mjesta na planeti, što će radikalno promijeniti njezin jedinstveni ekosustav.
