Od 1. siječnja 2026. godine na snagu bi trebale stupiti izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju u Federaciji BiH koje bi mogle ozbiljno pogoditi jednu od najranjivijih skupina budućih umirovljenika. Riječ je o osobama koje u mirovinu odlaze s navršenih 65 godina života, ali s manje od 20 godina radnog staža.
Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, uputila je u parlamentarnu proceduru izmjene zakona koje, među ostalim, mijenjaju način izračuna najniže mirovine. Iako vlasti tvrde da su izmjene u skladu s Ustavom i principom nediskriminacije, reakcije javnosti i sindikata govore suprotno.
Najniža mirovina više neće biti zajamčena svima
Prema važećem zakonu, osobe koje imaju najmanje 15 godina staža i 65 godina života ostvaruju pravo na najnižu mirovinu, koja trenutačno iznosi oko 306 € (599 KM). No, izmjenama članka 81. to se pravo ukida za one s manje od 20 godina staža.
Po novim pravilima, umirovljenici s manje od 20 godina staža moći će dobiti mirovinu u visini najmanje 60 posto prosječne mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine. Kako trenutačna prosječna mirovina iznosi oko 333 € (651 KM), to znači da bi najniži iznos mogao pasti na svega 200 € (390 KM).
Sindikalci i građani upozoravaju na nepravdu
Ova promjena izazvala je snažne reakcije među građanima i sindikatima. Mnogi smatraju da se radi o izravnom udaru na ljude koji su godinama radili u teškim uvjetima, često bez uredno uplaćenog staža, osobito u poratnom razdoblju.
- „Nakon rata mnogi su radili na crno jer poslodavci nisu uplaćivali doprinose. Danas ti ljudi imaju 15 ili 16 godina staža umjesto gotovo 30. Sada će ih se gurnuti u siromaštvo“, poručuju ogorčeni građani.
- Posebno se ističe kritika da se zakon ne odnosi jednako na sve, jer političari i dalje ostvaruju povlaštene mirovine, uz visoke otpremnine i mogućnost nastavka rada.
Amandmani u pripremi, ali rješenje neizvjesno
Federalni zastupnici Almedin Aliefendić i Admir Čavalić najavili su amandmane na sporni član 81., kojima bi se povećali postoci za izračun najniže mirovine za pet do deset posto. Ipak, i sami priznaju da se radi o složenom problemu i da bez šire političke volje neće biti lako postići pravedno rješenje.
Ako izmjene ostanu u ovom obliku, velik broj građana koji planiraju odlazak u mirovinu nakon 1. siječnja 2026. godine mogao bi se suočiti s drastično nižim primanjima nego što su očekivali. Rasprava o zakonu tek slijedi, no već sada je jasno da će ova tema izazvati snažne društvene i političke prijepore. Za mnoge buduće umirovljenike nova pravila znače hladan tuš i dodatnu borbu za egzistenciju.
