Prosječna hrvatska četveročlana obitelj suočava se s neumoljivom stvarnošću: svaki mjesec mora izdvojiti gotovo 500 eura samo kako bi pokrila troškove osnovne prehrane i higijene. Ovaj zabrinjavajući podatak proizlazi iz najnovijeg istraživanja portala koliko.hr, koje je provedeno u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).
Prema detaljnim podacima za mjesec studeni, takozvana temeljna košarica na nacionalnoj razini dosegla je iznos od 486,07 eura. To predstavlja rast od 2,51 euro u odnosu na listopad. Ovim povećanjem cijene su se ponovno vratile na visoku razinu iz rujna, prekidajući kratkotrajno razdoblje prividnog smirivanja tržišta.
Gdje je život najskuplji, a gdje najpovoljniji?
Analiza po županijama otkriva značajne disbalanse u troškovima života diljem Hrvatske. Iako bi se očekivalo da su najveći gradovi najskuplji, podaci pokazuju drugačiju sliku.
Najvišu cijenu ove „košarice za preživljavanje” već drugi mjesec zaredom bilježi Požeško-slavonska županija, gdje osnovni troškovi iznose čak 495,55 eura. Slijede je:
- Dubrovačko-neretvanska županija s 494,58 eura
- Grad Zagreb s 491,06 eura
S druge strane spektra, nešto povoljnija situacija zabilježena je u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj. Najjeftinija košarica pronađena je u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je iznosila 477,39 eura. Odmah iza nje nalaze se Koprivničko-križevačka županija (478,19 eura) i Virovitičko-podravska županija (478,78 eura).
Pritisak na tročlane obitelji i samce
Nisu samo četveročlane obitelji na udaru poskupljenja. Kod tročlanih obitelji nacionalni prosjek temeljne košarice u studenom iznosio je 386,33 eura, što je porast od 2,04 eura u odnosu na mjesec ranije. I u ovoj kategoriji neslavni rekorder po skupoći je Požeško-slavonska županija (393,95 eura), dok je najpovoljnija Sisačko-moslavačka (379,68 eura).
Posebno je alarmantna situacija za samce. Samački život i dalje ostaje najskuplji kada se troškovi stave u odnos s primanjima jedne osobe. Samac je u studenom za osnovne potrebe morao izdvojiti 250,31 euro, bilježeći rast od 1,61 euro na mjesečnoj razini.
Geografska raspodjela troškova za samce prati opći trend:
- Najskuplje: Požeško-slavonska županija (255,91 euro)
- Najjeftinije: Koprivničko-križevačka županija (245,69 eura)
Što se zapravo nalazi u „košarici za preživljavanje”?
Važno je napomenuti da se ovdje ne radi o luksuzu. Temeljna košarica sastoji se od točno 51 artikla i pokriva tek minimalne, ali uravnotežene mjesečne potrebe kućanstva. Sadržaj košarice pažljivo je odabran kako bi zadovoljio osnovne nutritivne i higijenske standarde.
U njoj se nalaze:
- Osnovne namirnice: kruh, brašno, tjestenina, riža, krumpir.
- Svježe namirnice: voće, povrće, meso, jeftinija riba, mliječni proizvodi.
- Dodaci: osnovni začini.
- Higijena: sapun, šampon, deterdžent i toaletni papir.
Količine su strogo prilagođene osnovnim potrebama, bez ikakvih viškova, zbog čega se ova košarica u javnosti često i naziva „košaricom za preživljavanje”. Pri izračunu cijena prednost se daje domaćim proizvodima koji su dostupni u većini trgovačkih lanaca.
Realnost je još skuplja: Standardna košarica
Osim ove minimalne, „temeljne” varijante, portal je izračunao i cijenu standardne košarice. Ona sadrži 77 proizvoda i puno realnije odražava stvarne potrošačke navike građana. Brojke za standardnu košaricu su još poraznije:
- Za četveročlanu obitelj: 721,34 eura
- Za tročlanu obitelj: 575,82 eura
- Za samca: 326,59 eura
Prema riječima Siniše Domislovića s portala koliko.hr, promjene cijena su vidljive na specifičnim artiklima. U odnosu na listopad, značajno su poskupjeli deterdžent za rublje, šunka u ovitku, napolitanke i sezonsko povrće. S druge strane, zabilježeno je pojeftinjenje luka, graha, svinjskog mesa i toaletnog papira.
Umirovljenici samci – najugroženija skupina
Predsjednica HUZP-a, Ana Knežević, upozorava na tešku socijalnu sliku, ističući da su upravo umirovljenici samci u najtežem položaju.
– Pojeftinjenje je bilo kratkog vijeka, a tek nas čekaju blagdanska poskupljenja. Najtužnije je što su samačka kućanstva najskuplja, a u Hrvatskoj ih ima oko 400.000, ističe Knežević.
Dodatni problem predstavlja demografska struktura tih kućanstava. Osobe starije od 65 godina čine čak 60 posto tih samačkih kućanstava i uglavnom preživljavaju s vrlo niskim mirovinama. Računica je neumoljiva – nakon što podmire troškove režija, mnogima od njih ostaju poluprazne košarice, a dostojanstven život postaje nedostižan cilj.
