Postoje li zaista nekontaktirani narodi u 21. stoljeću? Odgovor će vas zapanjiti!
U doba globalizacije i digitalne povezanosti, teško je zamisliti da na našem planetu još uvijek postoje ljudske zajednice koje žive potpuno izolirane od modernog svijeta. No, nevjerojatno, to je istina! Prema novom izvješću organizacije Survival International, identificirano je najmanje 196 nekontaktiranih domorodačkih naroda diljem svijeta. Od tog broja, čak se 188 nalazi u Južnoj Americi, većinom u srcu veličanstvene amazonske prašume.
Ovo globalno istraživanje, prvo takve vrste, otkrilo je alarmantnu istinu: gotovo polovica ovih jedinstvenih zajednica mogla bi nestati u sljedećih deset godina ako vlade i korporacije ne poduzmu hitne zaštitne mjere. Zamislite samo, cijeli narodi, s vlastitim jezicima, kulturama i znanjima, na rubu su izumiranja, a mnogi od nas ni ne znaju da postoje!
Nevidljivi, ali pod prijetnjom: Što ugrožava ove tajanstvene narode?
Nekontaktirane zajednice namjerno žive u udaljenim regijama i obično odbijaju bilo kakvu interakciju s vanjskim svijetom. Njihova izolacija, međutim, nije ih uspjela zaštititi od vanjskih prijetnji. Survival International upozorava da su nekontrolirana sječa šuma, rudarenje, širenje stočarstva i klimatske promjene faktori koji nemilosrdno uništavaju ekosustave o kojima ovise za preživljavanje.
U posljednjem desetljeću pojavile su se i nove, perfidne prijetnje. Aktivisti izvješćuju o kriminalnim skupinama povezanim s trgovinom drogom koje koriste rute kroz domorodačka područja. Također, misionari financirani od strane velikih evanđeoskih organizacija pokušavaju nasilno uspostaviti kontakt kako bi preobratili ove zajednice. Čak su se pojavili i „influenceri” koji, u potrazi za slavom ili novcem, na društvenim mrežama prikazuju svoje pokušaje „prvog kontakta” s ovim narodima, što je krajnje opasno i neetično!
Amazona: Epicentar izolacije, ali i najvećih opasnosti
Izvješće otkriva da oko 95% nekontaktiranih plemena živi u amazonskom bazenu, ponajviše u Brazilu, Peruu, Kolumbiji i Boliviji. Među poznatijima su Yanomami, koji održavaju poluigzoliran način života, te manje skupine poput Korubo, Hi-Merimã ili Mashco-Piro, koje su povremeno primijetile druge zajednice ili istraživači. Situacija u Brazilu je posebno kritična zbog višegodišnjeg krčenja šuma i sukoba s drvnom i rudarskom industrijom; neka izolirana plemena izgubila su i do 40% svog tradicionalnog teritorija. Izvan Južne Amerike, najpoznatiji primjer su Sentinelci s otoka Sjeverni Sentinel (Indija), smatrani „najizoliranijim plemenom na svijetu”. Svaki pokušaj približavanja stranaca završio je napadima, zbog čega je indijska vlada proglasila otok zabranjenom zonom.
Što možemo učiniti? Poziv na globalnu akciju! Survival International poziva zemlje da priznaju pravo ovih naroda na dobrovoljnu izolaciju i na održavanje svojih teritorija slobodnima od eksploatacije. „Nestanak nekontaktiranog naroda nije samo kulturna tragedija; to je gubitak dijela čovječanstva,” poručuju. Pitanje je, hoćemo li uspjeti zaštititi ove posljednje oaze netaknute ljudske kulture prije nego što bude prekasno?
