Prosinac u vrtu obično se povezuje sa spremanjem, grabljanjem posljednjeg lišća i zaštitom biljaka od mraza. Lako je tada pomisliti: „Možda bih trebao odmah obrezati sva stabla i grmlje, da se riješim toga?” I tu nastaje problem. Nekoliko vrlo popularnih biljaka doslovno se „uvrijedi” nakon zimskog obrezivanja i u proljeće cvate slabije ili uopće ne cvate. Ako želite da vaš vrt doista eksplodira cvjetovima, bolje je znati što ne obrezivati u prosincu.
Zašto svaki grm ne voli zimsko obrezivanje
Mnogi vrtlari ponavljaju jedno jednostavno pravilo: grmlje i drveće koje cvate na starom drvu (odnosno na izbojima koji su izrasli u prethodnoj sezoni) obrezujemo tek nakon cvatnje. Ako zimi posegnemo za škarama za rezidbu, uklanjamo cvjetne pupove za sljedeću godinu – rezultat je manje cvjetova ili njihov potpuni izostanak.
S druge strane, biljke koje formiraju cvjetne pupove na tzv. novom drvu bolje podnose kasnozimsko obrezivanje. Stoga je ključno znati s kojom skupinom imate posla. U nastavku je pet biljaka koje je bolje ne dirati u prosincu ako vam je stalo do obilne cvatnje.
1. Drijen (Cornus) – pričekajte da završi svoj spektakl
Cvijetni drijen (npr. Cornus florida) oduševljava u proljeće – obično u travnju i svibnju. Njegovi cvjetni pupovi se formiraju već u prethodnoj sezoni, pa je zimsko obrezivanje jednostavan način da ih… odrežete. Opću korekciju oblika najbolje je obaviti kratko nakon precvjetavanja, često u lipnju, kada je lako procijeniti koji su izdanci suvišni.
Ako drijen ima pregustu krošnju, možete izrezati pojedine grančice, ali samo one koje zaista smetaju – i apsolutno ne za vrijeme mrzlih, vlažnih dana. Tada rane sporije zacjeljuju, a biljka slabije raste.
2. Višnje i trešnje – režemo ljeti, a ne zimi
Višnje i trešnje (rod Prunus) prilično su osjetljive na rane od rezidbe. Vrtlarska praksa je ovdje dosljedna: najbolje ih je rezati u razdoblju suhog vremena, obično ljeti, nakon završetka cvatnje i berbe plodova. Zimsko obrezivanje uklanja puno cvjetnih pupova i slabi stablo koje, umjesto da gradi snagu za proljeće, mora „krpati” oštećenja.
Kod višanja uglavnom uklanjamo izdanke koji se križaju, suhe i one koji rastu prema sredini krošnje. Što je rezidba manje radikalna, to stablo bolje reagira – to se posebno odnosi na starije primjerke.
3. Bukva kao živica – kraj ljeta je najbolji
Obična bukva (Fagus sylvatica), često uzgajana kao živica, ne voli oštro zimsko obrezivanje. Za održavanje gustoće i lijepe zelene (ili bakrene) stijenke najbolje ju je obrezivati jednom godišnje kasno ljeto, otprilike u kolovozu. Tada se brže zgusne i bolje podnosi zimu.
Snažno skraćivanje mladih izdanaka u prosincu može rezultirati manjim brojem pupova i slabijim rastom u proljeće. U slučaju starih bukvi, vrijedi se usredotočiti na male korekcije, a veće obrezivanje rasporediti na nekoliko sezona.
Vrtlarsko pravilo koje doista funkcionira: biljke koje cvatu na „starom drvu” obrezujemo odmah nakon cvatnje, a ne prije. To je jedna od onih stvari koje, jednom kad ih razumijete, spašavaju stotine cvjetova u vrtu.
4. Lagerstroemia (indijski jorgovan) – iznimka koja cvate na novom drvu
Lagerstroemia, poznata i kao indijski jorgovan (crape myrtle), kod nas je manje popularna, ali se sve češće pojavljuje u toplijim vrtovima ili u velikim posudama. Ova biljka cvate na novim izbojcima, stoga ako zahtijeva obrezivanje, najbolje je to učiniti kasnu zimu ili vrlo rano proljeće, neposredno prije početka vegetacije.
Jesensko obrezivanje lagerstroemije potiče nježan rast koji lako oštećuje mraz. Posljedica toga je slabiji, promrzao grm, umjesto mnoštva cvjetova sredinom i krajem proljeća. Tijekom sezone mogu se uklanjati samo ocvali cvjetovi kako bi biljka izgledala urednije – i to je obično sasvim dovoljno.
5. Jorgovan (Syringa) – klasik koji se ne reže zimi
Obični jorgovan (Syringa vulgaris), kojeg većina nas naziva jednostavno „jorgovan”, školski je primjer grma koji cvate na starom drvu. Pupove za sljedeću godinu počinje formirati već ljeti, pa zimsko obrezivanje uklanja upravo ono što čekamo: mirisne, ljubičaste (ili bijele) metlice.
Idealan trenutak za obrezivanje jorgovana je kraj proljeća, odmah nakon cvatnje. Tada skraćujemo ocvale cvatove s djelićem izdanka, prorjeđujemo najstarije grane i postupno pomlađujemo grm.
Raspored rezidbe – kratka usporedba
| Biljka | Najbolji termin rezidbe |
|---|---|
| Drijen (Cornus) | Kratko nakon precvjetavanja (svibanj–lipanj) |
| Višnje i trešnje | Ljeti, za suhog vremena, nakon cvatnje/berbe |
| Bukva (živica) | Kraj ljeta (kolovoz) |
| Lagerstroemia | Kasna zima / rano proljeće |
| Jorgovan | Odmah nakon cvatnje, kasno proljeće |
Kratak podsjetnik: što ne rezati u prosincu
- Ne obrezujte u prosincu drijen (Cornus), jorgovan (Syringa), živicu od bukve, višnje i trešnje.
- Ove biljke u većini cvatu na starom drvu, pa zimsko obrezivanje uklanja cvjetne pupove.
- Sigurnije ih je rezati nakon cvatnje (ili ljeti, kod koštičavog voća) nego usred zime.
Iz vlastitih promatranja mogu reći da otkako sam prestao „pospremati” sve grmove škarama u prosincu, količina cvjetova na jorgovanu, drijenu i višnjama se zamjetno povećala. Ponekad je u vrtu najteže… odustati. Bolje je odgoditi obrezivanje u prosincu nego u proljeće gledati prazne grane i misliti: „Eto, sam sam si to napravio.”
Ako imamo na umu jednostavno pravilo starih i novih izdanaka, lakše je planirati razumne termine rezidbe. Zahvaljujući tome, ukrasni grmovi i voćke će vam uzvratiti obilnom cvatnjom, a vrt će izgledati prirodno, a ne kao nakon rata sa škarama. Uostalom, to je i cilj – izaći u proljeće van, udahnuti i jednostavno uživati u prizoru.
