Magnezij se često ističe kao prirodna podrška u regulaciji krvnog tlaka, no rezultati istraživanja nisu uvijek jednoznačni. Kod dijela ljudi doista se primjećuju padovi tlaka nakon uzimanja magnezija, dok kod drugih taj učinak izostaje. Od čega to ovisi i kada uzimanje magnezija zapravo ima smisla? Odgovori leže u razumijevanju mehanizma djelovanja ovog minerala i specifičnog stanja organizma.
Magnezij i krvni tlak – što zapravo pokazuju znanstvena istraživanja
Magnezij igra iznimno važnu ulogu u funkcioniranju kardiovaskularnog sustava jer sudjeluje u regulaciji napetosti glatkih mišića krvnih žila. Ovaj fiziološki mehanizam potiče njihovo opuštanje, odnosno vazodilataciju, što teoretski vodi do smanjenja otpora u žilama i posljedično, do snižavanja krvnog tlaka.
Međutim, detaljne analize kliničkih studija pokazuju da taj učinak nije univerzalan niti zajamčen za svakoga. Najveće zdravstvene koristi zabilježene su kod sljedećih skupina:
- Osobe s dijagnosticiranom hipertenzijom: Najuočljiviji rezultati vide se kod pacijenata koji već imaju povišen krvni tlak.
- Osobe s nedostatkom magnezija: Ako u tijelu postoji deficit ovog minerala, njegova nadoknada donosi značajnije rezultate.
- Pacijenti s nekontroliranim tlakom: Kod osoba koje ne liječe hipertenziju ili je ona loše regulirana, magnezij može pomoći.
U tim specifičnim skupinama, suplementacija magnezija u dozama od nekoliko stotina miligrama dnevno povezuje se s umjerenim, ali statistički značajnim padom vrijednosti tlaka. S druge strane, istraživanja sugeriraju da kod osoba s optimalnim krvnim tlakom ili onih koji već uspješno liječe hipertenziju lijekovima, dodatni magnezij ne donosi drastične promjene u samim brojkama.
Nedostatak magnezija, krvni tlak i rizik od srčanih bolesti
Povezanost između magnezija i krvnog tlaka posebno dolazi do izražaja u kontekstu hipomagnezijemije, odnosno manjka ovog minerala u organizmu. Niske razine magnezija nisu rijetkost i češće se javljaju kod specifičnih populacija.
Rizične skupine kod kojih je nedostatak magnezija čest uključuju:
- Starije osobe (zbog smanjene apsorpcije).
- Pacijente s dijabetesom tipa 2 i inzulinskom rezistencijom.
- Osobe s kroničnim bolestima probavnog sustava (koje ometaju apsorpciju nutrijenata).
- Osobe koje kronično konzumiraju alkohol.
U ovim skupinama nedostatak magnezija može potaknuti poremećaje u radu krvnih žila, pojačati oksidativni stres te pogoršati kontrolu razine šećera u krvi (glikemije), što sve posredno utječe na porast krvnog tlaka. Istraživanja pokazuju da kod pacijenata s metaboličkim poremećajima, poput predijabetesa ili srčanih oboljenja, nadoknada magnezija može poboljšati metaboličke parametre i istovremeno potaknuti blagu normalizaciju tlaka, iako se naglašava da to ne zamjenjuje standardno liječenje koje je propisao liječnik.
Magnezij u prehrani i suplementima: Sigurnost primjene
Zdravstveni stručnjaci kontinuirano naglašavaju da bi temeljni izvor magnezija trebala biti uravnotežena prehrana, a ne isključivo oslanjanje na tablete ili praškove. Namirnice bogate magnezijem ne samo da osiguravaju ovaj mineral u obliku koji tijelo lako prepoznaje i apsorbira, već donose i druge nutrijente ključne za zdravlje srca, poput vlakana i kalija.
Najbolji prirodni izvori magnezija uključuju:
- Sjemenke (bučine sjemenke, suncokret).
- Orašaste plodove (bademi, indijski oraščići).
- Mahunarke (grah, leća).
- Zeleno lisnato povrće (špinat, blitva).
Suplementacija se obično razmatra tek kada prehrana ne može pokriti dnevne potrebe ili kada laboratorijski nalazi potvrde jasan nedostatak. Ipak, potreban je oprez. Prekomjerne doze magnezija iz dodataka prehrani mogu uzrokovati neugodne nuspojave poput proljeva, mučnine i bolova u trbuhu, a u ekstremnim slučajevima mogu dovesti i do poremećaja srčanog ritma. Također, magnezij može ulaziti u interakcije s određenim lijekovima (poput nekih antibiotika ili lijekova za osteoporozu), stoga je savjetovanje s liječnikom ili ljekarnikom nužno, posebice za osobe s hipertenzijom i kroničnim bolestima.
