Imati uredan i čist dom dobra je navika. Ne samo zbog higijenskih uvjeta, već i zato što stvara osjećaj postignuća i sreće. Ali ako ova dobra navika postane kompulzivna, može se pretvoriti u nešto negativno.
Postoje studije koje podupiru ove ideje. Istraživači sa Sveučilišta u Londonu otkrili su da čišćenje, barem jednom tjedno, smanjuje rizik od depresije do 20 posto. Druga studija ukazuje da je lakše koncentrirati se i biti produktivniji u čistom i urednom okruženju, prema izvješću Deutsche Wellea.
„U uređenom domu automatski se osjećamo sigurnije i ugodnije. S druge strane, ako je stan neuredan, to može pojačati unutarnji osjećaj stresa”, rekla je psihologinja Sandra Jankovski za njemačku informativnu stranicu.
Nadalje, red u domu može odražavati želju za uspostavljanjem unutarnjeg reda, što olakšava upravljanje emocijama i negativnim mislima. Kod osoba koje rade od kuće ili provode mnogo sati u jednom prostoru, red pomaže u održavanju fluidne rutine i boljem odmoru.
Kompulzija koju je teško kontrolirati
Psihologija također upozorava da, ako čišćenje postane nekontrolirana kompulzija, to može biti znak upozorenja. Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) povezan s čišćenjem uključuje intruzivne misli o prljavštini ili kontaminaciji, koje dovode do opetovanog čišćenja radi ublažavanja tjeskobe. To se obično događa i kod kuće i na poslu.
Stalno pospremanje, bilo da se radi o dječjim igračkama ili odjeći partnera, može biti zabrinjavajući simptom.
Ovo ponašanje može utjecati na kvalitetu života, bilo zato što čišćenje zauzima mnogo sati dnevno, zato što ograničava korištenje prostora ili uzrokuje ozljede ruku zbog prekomjerne uporabe sredstava za čišćenje. Osim toga, ovaj OKP može ometati osobne odnose i društveni život.
OKP povezan s čišćenjem obično se razvija kod perfekcionista, jer žele imati apsolutnu kontrolu nad okolinom, budući da im nesavršenost stvara tjeskobu i nesigurnost. Također se javlja kod onih koji se boje da će se razboljeti zbog virusa ili bakterije ili su hipohondri.
„Iskustva iz djetinjstva povezana s vrlo kritičnim ili zahtjevnim domovima u pogledu reda mogu pridonijeti razvoju ovih ponašanja u odrasloj dobi. Kompulzivno čišćenje također može biti obrana kako bi se izbjeglo suočavanje s teškim emocijama ili unutarnjim sukobima kojima se ne zna rukovati na drugi način”, objašnjava list Marca.
Kompulzivno čišćenje također može biti način izbjegavanja teških emocija ili unutarnjih sukoba.
Kako riješiti kompulzivno čišćenje?
Za liječenje ovog OKP-a, psiholozi preporučuju tri vrlo jasne smjernice:
- Promatrajte motiv iza potrebe za čišćenjem: je li to izbjegavanje straha ili ublažavanje tjeskobe. Nakon što se otkrije uzrok, potrebno ga je riješiti.
- Postupno tolerirajte nesavršenost. Prihvatite male neredove kako biste stekli kontrolu nad situacijom. Savršenstvo je nešto što je nemoguće postići.
- Potražite savjet stručnjaka. U teškim slučajevima, idealno je obratiti se profesionalcu koji će preporučiti neku vrstu bihevioralne terapije.
Naravno, mnogo puta, stalno čišćenje ili stalna briga da sve bude besprijekorno, nije OKP već manija, opsesija redom čije je podrijetlo nepoznato.
Ako nije kompulzija, čišćenje može biti manija koja potječe iz djetinjstva. U svakom slučaju, ako je pretjerano, oduzet će nam vrijeme i radost življenja.
Čimbenici poput obiteljske anamneze, stresnih situacija, traumatičnih iskustava, tjeskobe ili depresije mogu biti povezani s ovim ponašanjem.
