Godinama je kava bila pod strogim nadzorom i često kritizirana, no nedavna istraživanja pokazuju da ovaj uobičajeni napitak ne samo da je bezopasan, već je i povoljan za zdravlje u nekoliko smislova. Prema višestrukim znanstvenim izvorima i citiranim stručnjacima, kava se otkrila kao glavni izvor antioksidansa u zapadnjačkoj prehrani, značajno doprinoseći borbi protiv upala i smanjenju rizika od bolesti poput kardiopatija, dijabetesa tipa 2 i određenih vrsta raka.
Tome se dodaju novi dokazi — iako još uvijek ne konačni — da bi umjerena konzumacija kofeina mogla pomoći u prevenciji Alzheimerove bolesti i demencije.
Utjecaj na mikrobiotu i zdravlje crijeva
Profesor Tim Spector, stručnjak za epidemiologiju i prehranu, tvrdi da je „za većinu ljudi kava korisna“. Objašnjava da su „glavni razlog polifenoli, koji hrane crijevnu mikrobiotu i potiču prosperitetnu mikrobnu zajednicu, što je, kako znamo, povezano s boljim metaboličkim zdravljem, manjom upalom i manjim rizikom od bolesti“.
Osim toga, Spector ističe jedan manje poznat podatak: „Kava je također iznenađujuće dobar izvor vlakana: 1,5 g po šalici; stoga, ako popijete tri šalice dnevno, unosite između 4 i 5 g vlakana“, što je značajan doprinos dnevnim potrebama.
Mlijeko i biljne alternative: Promjena percepcije
Jedno od najraširenijih vjerovanja bilo je da dodavanje mlijeka razblažuje antioksidativni učinak kave zbog interakcije mliječnih proteina s polifenolima. Međutim, nedavna istraživanja sa Sveučilišta u Kopenhagenu sugeriraju suprotno: takva kombinacija mogla bi čak udvostručiti protuupalni učinak.
Nutricionistica Clarissa Lenherr to sažima ovako: „Znanost o dodavanju mlijeka u kavu se razvila. Ranije studije sugerirale su da bi se proteini mlijeka mogli vezati za polifenole kave i smanjiti njihov antioksidativni kapacitet. Međutim, novija istraživanja predstavljaju kontradiktornu sliku. Nema jasnih dokaza da malo mlijeka uništava zdravstvene prednosti kave.“
- Ako preferirate kavu s mlijekom, i dalje ćete dobivati veliku količinu antioksidansa.
- Lenherr upozorava na biljna mlijeka: neka, uključujući poznate marke zobenog mlijeka, sadrže aditive koji mogu poništiti prednosti kave.
- Oprez s latte napicima: „Popiti tri ili četiri lattea dnevno vjerojatno nije dobro za zdravlje zbog količine mlijeka i kalorija.“
Filtrirana ili instant kava: Ključna odluka za kolesterol
Metoda pripreme igra ključnu ulogu u zdravstvenom profilu vašeg napitka. Kava iz francuske preše (French press), koja je vrlo popularna, sadrži spojeve poput cafestola i kahweola, prisutne u uljnoj infuziji.
Prema profesoru Spectoru: „Kava iz francuske preše sadrži cafestol i kahweol, uljne spojeve koji ostaju u infuziji. Dokazano je da ti spojevi povećavaju razinu LDL kolesterola (‘lošeg’); filtrirana kava, s druge strane, ne sadrži te spojeve jer papirnati filter zadržava ulja.“
S druge strane, instant kava je i dalje kava, ali bi mogla sadržavati manje polifenola, iako često ima veći sadržaj vlakana. Istraživanja sugeriraju da proces pripreme instant kave također eliminira spojeve koji uzrokuju povišeni LDL kolesterol. Osim toga, sadrži manje kofeina od kave iz francuske preše, pa ako želite piti kavu kasnije tijekom dana, instant bi mogao biti bolja opcija.
Jednostavnost je ključ: Izbjegavajte nepotrebne dodatke
Iskušenje da kavu pretvorite u desert sa zaslađenim sirupima, kremama ili jako zaslađenim mlijekom je veliko, ali stručnjaci upozoravaju da ta navika pretvara infuziju u neprijatelja metaboličkog zdravlja.
„Najgori način pijenja kave, za zdravlje, je kada to više nije kava već desert“, kaže profesor Spector. „Dodavanjem sirupa, zaslađenih mlijeka i puno šećera ili čak šlaga, transformirate ono što bi trebalo biti povećanje polifenola u značajno povećanje glikemije.“
Prženje i začini: Odluke koje doprinose zdravlju
Što se tiče prženja zrna, svjetlija prženja općenito zadržavaju više klorogenskih kiselina i drugih polifenola koji hrane korisne crijevne bakterije. Tamnija prženja gube neke od tih spojeva tijekom dugotrajnog prženja, ali to ne znači da su loša; i ona doprinose zdravlju.
Za one koji traže slatkoću bez šećera, stručnjaci sugeriraju prirodne dodatke:
- Cimet: Iznimno bogat jedinstvenim polifenolima, što može udvostručiti nutritivni potencijal kave.
- Kakao: Sadrži flavonole čiji su benefiti za vaskularno zdravlje široko proučavani.
Lenherr se slaže: „Cimet je čudo za dodati u kavu. Ali imajte na umu da su mnogi cimetovi posipi u kafićima zapravo zaslađeni šećerom.“
Kada i kako: Vrijeme konzumacije je važno
„Pijenje kave prije podneva sprječava da kofein naruši kvalitetu sna satima kasnije, a san je ključni faktor za dobro metaboličko i opće zdravlje“, naglašava Spector. Nedavna studija objavljena u časopisu European Heart Journal podržava tezu da oni koji piju kavu ujutro imaju manju smrtnost u narednom desetljeću.
Za Lenherr, jutro je najbolje vrijeme za kavu jer se usklađuje s cirkadijalnim ritmom, kada je kortizol prirodno povišen, a kofein može pojačati taj odgovor kortizola.
Beskofeinska kava i održivost
Ako želite piti kavu kasnije u danu, beskofeinska kava je odličan izbor. „Konzumiranje beskofeinske kave na kraju dana bolje je za vas iz perspektive cirkadijalnog ritma. Ona zadržava mnoge prednosti kave s kofeinom. Ne dobivate fokus i budnost, ali dobivate antioksidanse“, savjetuje Lenherr. Preporučuje se tražiti kavu obrađenu Swiss Water metodom, što je prirodan način uklanjanja kofeina bez kemikalija.
Na kraju, stručnjaci upozoravaju na mikroplastiku. Istraživanja sugeriraju da se mikroplastika iz jednokratnih čaša može filtrirati u tople napitke. Korištenje vlastite šalice jednostavan je način za smanjenje unosa mikroplastike, a ujedno je i ekološki prihvatljivo.
