Što su zapravo potresi ledenjaka?
Glacijalni potresi su specifična vrsta seizmičke aktivnosti koja se generira isključivo u hladnim, zaleđenim regijama. Prvi put otkriveni na sjevernoj hemisferi prije više od dva desetljeća, ovi potresi nastaju kada se masivni blokovi leda odlomljuju s rubova ledenjaka i padaju u more. Taj siloviti kontakt stvara mehaničke vibracije tla koje se mogu širiti tisućama kilometara od izvora.
Do sada je na Antarktici pronađeno vrlo malo takvih pojava, ali nova studija objavljena u časopisu Geophysical Research Letters donosi dokaze o stotinama ovih potresa između 2010. i 2023. godine, većinom na rubu Thwaites ledenjaka.
Otkriće na Ledenjaku Sudnjeg dana
Thwaites ledenjak, poznat u znanstvenim krugovima kao 'Ledenjak Sudnjeg dana’, predstavlja jednu od najvećih prijetnji stabilnosti razine svjetskih mora. Ako bi se ovaj ledenjak potpuno urušio, razina mora bi mogla porasti za više od tri metra. Istraživanja su pokazala da se većina novootkrivenih seizmičkih događaja događa upravo na njegovom kritičnom morskom rubu.
- Čak 245 od 362 detektirana seizmička događaja locirano je na kraju Thwaites ledenjaka.
- Potresi su najčešće uzrokovani prevrtanjem ledenih brijegova koji se sudaraju s 'majčinskim’ ledenjakom.
- Najintenzivnije razdoblje potresa zabilježeno je između 2018. i 2020. godine, što se podudara s ubrzanim protokom leda prema oceanu.
Zašto su ovi potresi ostali skriveni?
Ono što glacijalne potrese čini jedinstvenima jest činjenica da ne generiraju visokofrekventne seizmičke valove. Upravo su ti valovi ključni za standardno otkrivanje potresa, vulkana ili nuklearnih eksplozija. Zbog te specifičnosti, ovi su događaji dugo izmicali globalnim mrežama detektora. Korištenjem lokalnih seizmičkih stanica na samoj Antarktici, znanstvenici su napokon uspjeli 'čuti’ podrhtavanje Ledenjaka Sudnjeg dana, što nam daje neprocjenjiv uvid u njegovu krhku budućnost i utjecaj oceana na topljenje leda.
