Rijeke diljem sjevernog Aljaske poprimaju alarmantnu nijansu narančaste boje, što je vidljiv znak da globalno zatopljenje pokreće kemijske promjene ispod arktičkog krajolika koje bi mogle ugroziti ekosustave i zajednice.
Što se događa?
Arktičko zatopljenje pretvara stotine rijeka i potoka na sjeveru Aljaske u žarko crveno-narančaste, a željezo i drugi metali iz otaljenog permafrosta prodiru u obližnje vodotoke, prema nalazima saveznog izvješća koje je podijelio WBUR.
Izvješće, koje je objavila Nacionalna oceanografska i atmosferska administracija (NOAA), ukazuje da se Arktik zagrijava brže od drugih regija – i da te brze promjene utječu na lokalna okruženja, divlje životinje i šire globalne sustave.
„Kada Arktik otaljava i zagrijava se, to ostavlja posljedice na globalnu klimu.”
Matthew Druckenmiller, znanstvenik iz Nacionalnog centra za snijeg i led, nazvao je Arktik hladnjakom planeta.
Zašto je ovaj problem zabrinjavajući?
Narančasto obojenje više je od kozmetičkog problema. Povišene razine željeza, aluminija i drugih metala mogu naštetiti ribama, kukcima i mikroorganizmima koji čine osnovu arktičkih mreža hrane, remeteći ekosustave od kojih ovise mnoge životinje – i ljudi.
Za ruralne i autohtone zajednice koje se oslanjaju na rijeke za pitku vodu i ribolov, te promjene mogle bi predstavljati ozbiljne rizike za zdravlje i sigurnost hrane, posebno u područjima s ograničenom infrastrukturom za pročišćavanje vode.
- Temperature na Arktiku porasle su za više od dva puta u odnosu na globalni prosjek od 2006. godine.
- To je dovelo do povećanih oborina, ubrzanog gubitka ledenjaka i otapanja permafrosta.
- Tople arktičke vode povećavaju vjerojatnost ispiranja metala u rijeke.
Ako se ti trendovi nastave, upozoravaju znanstvenici, nekada bistri vodotoci postat će sve toksičniji, čineći ih nesigurnima za divlje životinje i teškima za zajednice – prijetnja dugoročnoj naseljivosti dijelova Arktika.
Iako se čini dalekim potpuni gubitak svjetskog ledenjaka, planet već doživljava rane utjecaje. Nisko ležeće zajednice suočavaju se s češćim poplavama, dostupnost vode i sigurnost hrane su ugrožene, a ekosustavi se drastično mijenjaju.
Što se poduzima po tom pitanju?
Prema WBUR-u, znanstvenici neprestano prate utjecaj arktičkog zatopljenja. NOAA – usprkos rezovima u proračunu – i dalje podržava istraživačke akcije i objavu Arktičkog izvješća o karti.
Usporavanje tempa zatopljenja ključno je za sprječavanje daljnjeg otapanja permafrosta i onečišćenja vode. Smanjenje onečišćenja koje zadržava toplinu u atmosferi može kupiti vrijeme za arktičke zajednice da se prilagode, zaštite opskrbu vodom i sačuvaju ekosustave.
Izbori koje danas donosimo, od provedbe velikih ulaganja u čistu energiju i politika koje smanjuju štetne emisije do odluke o prelasku na električna vozila ili ugradnji solarnih panela, oblikovat će koliko će život budućim generacijama biti ugodan.
