S početkom nove kalendarske godine, točnije od 1. siječnja 2026. godine, hrvatske građane i poduzetnike očekuje financijska promjena u obliku uvećanih računa za električnu energiju. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), kao ključno regulatorno tijelo, donijela je službene odluke o novim iznosima tarifnih stavki koje se odnose na prijenos i distribuciju električne energije.
Ova odluka nije donesena preko noći, već je rezultat zakonskih procedura i analiza tržišnih kretanja. Prema važećem Zakonu o tržištu električne energije, HERA je ta koja utvrđuje visinu tarifnih stavki. Dodatni pravni okvir pružila je Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, koja je operatorima energetskog sustava omogućila da za 2026. godinu službeno zatraže korekciju, odnosno povećanje cijena mrežnih naknada.
Regulatorni okvir i zahtjevi operatora
Proces koji je doveo do ovog poskupljenja započeo je zahtjevima ključnih aktera u energetskom sustavu. Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) iskoristio je zakonsku mogućnost da zatraži povećanje do 10 posto, dok je HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) imao pravo tražiti rast cijena do 15 posto.
Obje tvrtke su svoje detaljno obrazložene zahtjeve podnijele 30. rujna 2025. godine. Nakon analize dokumentacije, HERA je te zahtjeve prihvatila u cijelosti. Ključno je razumjeti ekonomske razloge koji stoje iza ovih odluka:
- Rast veleprodajnih cijena: Tržište električne energije bilježi nestabilnosti i rast cijena samog energenta.
- Inflatorni pritisci: Značajno su porasli troškovi materijala i opreme nužne za funkcioniranje sustava.
- Troškovi rada i održavanja: Cijena radova potrebnih za održavanje i daljnji razvoj elektroenergetske mreže također je u porastu.
Posljedice zadržavanja starih cijena
Iz regulatorne agencije HERA-e jasno poručuju da dosadašnje tarife više nisu bile održive. One, naime, nisu bile dovoljne za pokrivanje takozvanih priznatih troškova operatora sustava. U slučaju da se cijene nisu korigirale, ekonomski i tehnički rizici bili bi značajni:
Upozorava se da bi zadržavanje statusa quo moglo dovesti do smanjenja ulaganja u infrastrukturu, što bi izravno ugrozilo stabilnost mreže. Također, to bi rezultiralo usporavanjem energetske tranzicije na obnovljive izvore te bi moglo uzrokovati ozbiljne poteškoće u redovitom obavljanju reguliranih djelatnosti, što bi na kraju osjetili sami potrošači kroz kvalitetu usluge.
Matematika poskupljenja za kućanstva
Glavno pitanje koje zanima svakog potrošača jest – koliko će to točno koštati? Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje prijenosne i distribucijske mreže (popularno zvana mrežarina) povećat će se za sve kategorije potrošača i unutar svih tarifnih modela. Analize pokazuju da prosječno povećanje iznosi oko 13,5 posto.
Kako bi se to prevelo u konkretne brojke, uzet je primjer prosječnog hrvatskog kućanstva:
- Model: Tarifni model Bijeli.
- Potrošnja: Godišnja potrošnja od oko 3105 kilovatsati (kWh).
- Stara cijena mrežarine: 5,34 centa po kWh.
- Nova cijena mrežarine: 6,06 centi po kWh.
Ova korekcija znači da će godišnji iznos za mrežarinu porasti s dosadašnjih otprilike 166 eura na približno 188 eura. U apsolutnom iznosu, riječ je o povećanju od oko 22 eura na godišnjoj razini, što mjesečno iznosi približno 1,8 eura više na računu za struju.
Nove tarife za proizvođače (G-tarifa)
Promjene ne zahvaćaju samo krajnje kupce, već i proizvodnu stranu energetskog spektra. HERA je definirala nove tarife za proizvođače električne energije koji posjeduju važeću dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti. Uvodi se takozvana G-tarifa (od engleskog pojma generated), koja se primjenjuje na količinu električne energije koja je proizvedena i predana u mrežu.
Sustav naplate organiziran je prema točki priključenja:
- Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u.
- Proizvođači spojeni na distribucijsku mrežu plaćaju naknadu HEP-ODS-u.
Financijski detalji G-tarife izgledaju ovako: HOPS je predložio iznos od 0,116 eura po kW (0,39 eura po MWh), dok je HEP-ODS predložio 0,142 eura po kW (0,42 eura po MWh). Važno je napomenuti da oba iznosa ostaju unutar strogih regulatornih okvira propisanih europskom Uredbom 838/2010, koja limitira naknadu na 0,5 eura po MWh.
Zaključak i ekonomski utjecaj
Iako se nominalno povećanje od 1,8 eura mjesečno za prosječno kućanstvo ne čini drastičnim, svaki dodatni trošak dolazi u izazovnom trenutku kada su troškovi života već visoki. Ekonomski stručnjaci upozoravaju da se učinak poskupljenja mora promatrati kumulativno.
Stvarni financijski udar osjetit će se znatno više kod kućanstava s većom potrošnjom, kao i kod poduzetnika kojima električna energija čini značajnu stavku u operativnim troškovima poslovanja. Nove tarife službeno stupaju na snagu prvim danom 2026. godine, stoga se prvi računi s obračunatim povećanjem mogu očekivati već u veljači iste godine.
