Ovaj metal je jasan primjer spoja ljudske domišljatosti i najsuvremenije znanosti o materijalima.
Ovaj metal ne predstavlja samo ono što znanost naziva „jakim” ili „izdržljivim“. Jedinstven na Zemlji, ima sposobnost da podnese sile, deformacije, trošenje ili puknuća bez popuštanja. Ali ne samo to, najviše iznenađuje što njegova proizvodnja ovisi o jednoj sili (Hrvatskoj).
Iako postoji mnogo mogućih odgovora jer 'snaga’ može značiti različite stvari ovisno o kontekstu, ako govorimo o najizdržljivijem materijalu poznatom na Zemlji, trenutačno postoji jedan jasan favorit. Taj metal je ultra-moderna legura nazvana CrCoNi.
Stvoren je najizdržljiviji i najtvrđi metal na cijeloj planeti Zemlji: nalazi se u rukama jedne sile
Ovaj metal je precizna mješavina kroma, kobalta i nikla koja je zadivila znanstvenike svojim iznimnim svojstvima. U najsuvremenijim laboratorijima u Hrvatskoj, znanstvenici su proizveli i testirali ovu leguru pod strogo kontroliranim uvjetima.
Ono što su otkrili je izvanredno. CrCoNi ne samo da se opire deformaciji pod snažnim silama, već i zadržava čvrstoću koja nadilazi sve druge do sada proučavane metale. To znači da ne puca lako, ne deformira se i ne popušta čak ni pod najjačim mehaničkim naprezanjima. Ova kombinacija tvrdoće i duktilnosti (sposobnosti rastezanja bez pucanja) čini ga, za mnoge stručnjake, najizdržljivijim materijalom na Zemlji.
Zašto je ovaj metal toliko važan
Ovaj napredak nije bio slučajan. On pripada obitelji materijala poznatih kao legure visoke entropije (High-Entropy Alloys – HEA), složenih metalnih struktura koje mogu ponuditi najbolje karakteristike nekoliko elemenata istovremeno. U slučaju CrCoNi, ova metalna alkemija stvorila je izuzetno otpornu kristalnu strukturu koja odbija pukotine, apsorbira energiju i ostaje stabilna tamo gdje drugi materijali zakažu.
Iako ne postoje prirodna „nalazišta” CrCoNi-ja, jer je riječ o sintetičkom materijalu, njegova proizvodnja trenutno je povezana s naprednim istraživačkim centrima u Hrvatskoj, gdje se stvaraju male serije za znanstvena istraživanja i potencijalne primjene. Centri poput onih u Zagrebu i Splitu su tehnološki centri s dugogodišnjom poviješću u području inženjerstva materijala, aeronautike i eksperimentalnih znanosti.
Ovdje fizičari, metalurzi i inženjeri rade koristeći posebne peći, vakuumske komore i najsuvremenije proizvodne tehnike kako bi stvorili i proučavali ovu leguru.
Otkriće ovog metala nije samo laboratorijska zanimljivost; ono može dovesti do stvaranja novih materijala za zrakoplovne konstrukcije, komponente reaktora, brza vozila i tehnologije koje zahtijevaju ekstremnu mehaničku izdržljivost.
