Na površini Sunca primijećene su ogromne sunčeve pjege označene kao AR 4294-96, koje svojom veličinom i aktivnošću neodoljivo podsjećaju na one koje su prethodile poznatom Carringtonovom događaju iz 1859. godine. Upravo tada je Zemlju pogodila najsnažnija geomagnetska oluja u zabilježenoj povijesti, koja je paralizirala tadašnju tehnologiju i izazvala polarne svjetlosti vidljive gotovo u cijelom svijetu.
Što je zapravo bio Carringtonov događaj?
Događaj iz 1859. godine ušao je u povijest kao trenutak kada je priroda demonstrirala svoju zastrašujuću snagu. Snažan sunčev bljesak, a potom i koronalni izbačaj mase, udario je u Zemljinu magnetosferu, uzrokujući globalne smetnje u telegrafskim mrežama. Zabilježeno je da su telegrafski aparati radili bez napajanja, a neki su čak pretrpjeli oštećenja zbog induciranih struja, bacajući iskre i paleći papir.
Polarne svjetlosti, poznate kao aurore, te su noći obasjale nebo ne samo iznad polova, već i na mjestima gdje ih nikada prije nisu vidjeli – od Havaja pa sve do Kariba. Ljudi su mogli čitati novine usred noći samo uz svjetlost aurore.
Može li se povijest ponoviti danas?
Trenutno znanstvenici ne predviđaju da će nadolazeći dani donijeti tako dramatične posljedice kao u 19. stoljeću. Iako su dimenzije i aktivnost trenutnih sunčevih pjega impresivne, šanse za doslovnu reprizu scenarija iz 1859. godine su minimalne. Ipak, ne može se potpuno isključiti mogućnost snažnih sunčevih bljeskova i koronalnih izbačaja mase koji bi mogli udariti u Zemlju.
Ako do toga dođe, posljedice bi se mogle osjetiti na više razina, s obzirom na to koliko je naše društvo danas ovisno o tehnologiji:
- Satelitski sustavi: Najugroženiji su sateliti, kako oni za komunikaciju, tako i navigacijski sustavi poput GPS-a ili mreže Starlink. U slučaju jake geomagnetske oluje, može doći do prekida signala, pa čak i ubrzanog pada satelita u niže orbite, što povećava rizik od njihove deorbitacije i uništenja.
- Energetske mreže: Sunčane oluje mogu utjecati na funkcioniranje elektroenergetskih mreža. U prošlosti su zabilježeni slučajevi kada je jaka solarna aktivnost dovela do kvarova transformatora i masovnih nestanaka struje (poput događaja u Quebecu 1989. godine).
- Radio komunikacija: Smetnje mogu pogoditi i radio veze, što bi moglo otežati rad hitnim službama i komunikaciju na velikim udaljenostima.
Jesmo li spremni?
Stručnjaci ipak umiruju javnost ističući da nam ne prijeti scenarij iz filmova katastrofe. Suvremena elektronika je bolje zaštićena nego ona u 19. stoljeću, a operatori energetskih i satelitskih mreža imaju protokole za ovakve situacije i spremni su na potencijalne smetnje.
Jedan od najspektakularnijih, a ujedno i bezopasnih efekata sunčevih oluja su polarne svjetlosti. Kod izuzetno jakih bljeskova, aurore mogu biti vidljive čak i na mjestima daleko od polova – uključujući i Hrvatsku. Da bi se ovaj fenomen vidio, potrebno je vedro nebo i odgovarajuće vrijeme. Upravo bi te čarobne svjetlosti na nebu mogle postati najupečatljiviji efekt trenutne sunčeve aktivnosti, podsjećajući nas na ljepotu i snagu naše zvijezde.
