Prije otprilike 40.000 godina, skupina neandertalaca zarobljavala je djevojčice i žene, odvodila ih u blizinu špilja Goyet (na području današnje Belgije) i – jela ih. I ne, to nije samo metafora. Ovo otkriće baca novo svjetlo na složene i često brutalne aspekte života naših prapovijesnih rođaka.
Znanstveno otkriće u špiljama Goyet
Iako se treća špilja Goyet istražuje još od 19. stoljeća, tek su posljednjih godina suvremene metode, poput tomografskih tehnika, analize drevne DNK i izotopskih mjerenja, omogućile potpuno razumijevanje onoga što se doista događalo u srcu planine. Nedavno objavljeno istraživanje u časopisu Scientific Reports, koje su proveli Quentin Cosnefroy i širok tim europskih istraživača, uspjelo je identificirati najmanje šest jedinki među proučavanom masom kostiju. Od tog broja, najmanje četiri bile su odrasle ili adolescentne žene niske visine i iznenađujuće krhkih kostiju. To je samo po sebi bilo dosta neobično: zašto je udio žena bio tako visok u ovom specifičnom uzorku?
Neobična demografska selekcija i dokazi kanibalizma
No, to nije bilo najčudnije: najčudnije je bilo to što su ih pojeli. Prema analizi, gotovo sve kosti pokazuju izrazite tragove rezanja, lomljenja radi izvlačenja koštane srži i druge znakove obrade karakteristične za ljudsku konzumaciju. Ali najupečatljivija je selekcija: nije riječ o nasumičnoj skupini žrtava, već o vrlo specifičnom demografskom uzorku.
Ključno je već spomenuto: kosti su bile previše krhke da bi pripadale neandertalcima (koji su, podsjetimo, nastanjivali špilje u to vrijeme). Izotopske studije su pokazale da niti jedna od tih jedinki nije potjecala iz okolice Goyeta: odnosno, bile su to žene iz drugih skupina koje su (kako je rečeno) zarobljene i dovedene u špilju kako bi bile konzumirane uz pomoć alata. Bio je to, u najdoslovnijem smislu, pravi banket.
Exokanibalizam: Jedino razumno objašnjenje
I ne, ne pretjerujemo sa senzacionalizmom. Sama studija priznaje da je statistička vjerojatnost pronalaska takvog sastava spola i dobi izuzetno niska.
