Jeste li ikada zamišljali kako bi izgledao Božić u dubinama svemira? Astronomi su nedavno usmjerili svoje teleskope prema neobičnom zvjezdanom skupu koji svojim oblikom neodoljivo podsjeća na okićenu jelku, a smješten je u jednom od najaktivnijih zvjezdanih rodilišta naše galaksije, Mliječne staze.
Svjetlucavi trokut u sazviježđu Jednoroga
Ovaj kozmički fenomen, službeno nazvan Cosmic Christmas Tree (Svemirska božićna jelka), nalazi se unutar maglice NGC 2264, udaljene otprilike 2.700 svjetlosnih godina od Zemlje. Smješten je u neupadljivom sazviježđu Jednoroga, u blizini gustog središnjeg dijela Mliječne staze, gdje se i danas nalaze ogromne količine plina i svemirske prašine.
Svoj blagdanski naziv ovaj je skup dobio zbog specifičnog trokutastog uzorka koji formiraju mlade zvijezde. Na teleskopskim snimkama ta konfiguracija izgleda baš poput božićne jelke. No, iza te idilične slike krije se izuzetno dinamično okruženje. Unutar oblaka plina i prašine zvijezde se i dalje rađaju, emitirajući goleme količine energije i neprestano mijenjajući prostor oko sebe.
Vrijednost za znanost i vizualni spektakl
Za istraživače, regija NGC 2264 je dragocjena jer omogućuje promatranje nekoliko faza formiranja zvijezda odjednom: od kolapsa gustih oblaka do trenutka kada mlada sunca počinju izbacivati materijal od kojeg su nastala. Evo što čini ovaj prizor tako posebnim:
- Emisijske maglice: Vodikov plin zagrijan ultraljubičastim svjetlom novorođenih zvijezda svijetli intenzivnom crvenom bojom.
- Refleksijske maglice: Prašina u blizini vrelih zvijezda raspršuje plavu svjetlost, stvarajući slojeviti i bajkoviti izgled.
- Maglica Stožac i Lisičje krzno: Unutar ovog područja nalaze se i fascinantne strukture poput tamnog stupa prašine u obliku stošca i vlaknaste maglice koja teksturom podsjeća na krzno.
U središtu regije dominira masivna i nestabilna zvijezda S Monocerotis, čija se svjetlina mijenja tijekom vremena, dok okolne mlade zvijezde – stare tek nekoliko milijuna godina – svojim zračenjem doslovno izrezuju šupljine u okolnim oblacima.
Koliko je velika ova kozmička jelka?
Na našem nebu cijelo ovo područje zauzima oko 1,5 stupnjeva, što je ekvivalent triju punih Mjeseca postavljenih jedan do drugoga. U stvarnim razmjerima, njezina širina doseže gotovo 80 svjetlosnih godina. Kako ističu znanstvenici, ovo nije samo efektna sezonska slika, već jedinstvena panorama koja nam pokazuje kako zvijezde žive, međusobno djeluju i mijenjaju lice svemira.
Dok istražujemo ovakve daleke svjetove, neki znanstvenici, poput Davida Kippinga sa Sveučilišta Columbia, podsjećaju nas na to koliko još imamo za otkriti o samom životu u kozmosu. Njegova hipoteza sugerira da bi prvi znakovi izvanzemaljskih civilizacija mogli biti uočeni tek u njihovim završnim fazama, što nas potiče da još pažljivije promatramo svaki kutak našeg zvjezdanog susjedstva.
