Utrka s vremenom: Kada će nestati posljednji komadići leda?
Jeste li znali da bi ledenjaci kakve poznajemo mogli postati stvar prošlosti brže nego što smo ikada zamišljali? Međunarodni tim istraživača, predvođen stručnjacima s ETH-a u Zürichu i Vrije sveučilišta u Bruxellesu, objavio je alarmantnu studiju u časopisu Nature Climate Change. Po prvi put u povijesti, znanstvenici su izradili precizan kalendar nestanka za svaki pojedinačni ledenjak na Zemlji.
Alpe i male planinske regije pod najvećim pritiskom
Jedno od najvažnijih otkrića studije je da su regije s mnogo malih ledenjaka na nižim nadmorskim visinama najranjivije na gubitak ledenih masa. To uključuje naše susjedne Alpe, ali i Kavkaz, Stjenjak te dijelove Anda. U tim se regijama očekuje da će više od polovice svih ledenjaka nestati u sljedećih 10 do 20 godina.
- Uz porast temperature od 1,5 stupnjeva, samo 12% ledenjaka u Alpama preživjet će do kraja stoljeća.
- Ako se zagrijavanje popne na 4 stupnja, u Alpama će ostati jedva 20 ledenjaka (svega 1% od današnjeg broja).
- U Stjenjaku bi uz najgori scenarij gubitak bio nevjerojatnih 99%.
Što je to „vrhunac izumiranja” ledenjaka?
Istraživači su izračunali i takozvani „vrhunac izumiranja”, trenutak kada će broj ledenjaka koji nestaju u jednoj godini dosegnuti svoj maksimum. Uz zagrijavanje od 1,5 stupnjeva, taj bi se vrhunac mogao dogoditi oko 2041. godine, kada bi u samo jednoj godini moglo nestati oko 2.000 ledenjaka. Ako se zagrijavanje nastavi do 4 stupnja, vrhunac se pomiče na 2055. godinu, ali uz gubitak od čak 4.000 ledenjaka godišnje.
Iako topljenje malog ledenjaka ne doprinosi drastično porastu razine mora, njegov potpuni nestanak može imati teške posljedice za lokalni turizam, opskrbu vodom i ekosustave. Znanstvenici naglašavaju da svaka desetinka stupnja može napraviti ogromnu razliku u očuvanju ovih prirodnih čuda. Hitne i ambiciozne klimatske mjere jedini su način da se uspori ovaj crni scenarij.
