Zagonetka 'Zmijske planine’
Gotovo cijelo stoljeće neobičan niz od tisuća rupa urezanih u padinu peruanskog brda prkosio je svakom logičnom objašnjenju. Monte Sierpe, ili ’Zmijska planina’, proteže se na gotovo 1,5 kilometara duž ruba doline Pisco. Ovaj se lokalitet čini kao namjeran, ponavljajući i gotovo matematički element pejzaža, no njegova stvarna svrha dugo je ostala nerazjašnjena.
Digitalna arheologija i novi tragovi
'Zašto su drevni narodi napravili više od 5000 rupa u podnožju južnog Perua? Jesu li to bili vrtovi? Jesu li sakupljali vodu? Jesu li imali poljoprivrednu funkciju? Nismo znali zašto su ovdje, ali dobili smo neke obećavajuće nove podatke koji daju važne tragove’, rekao je dr. Jacob Bongers, vodeći autor studije i digitalni arheolog sa Sveučilišta u Sydneyu.
Koristeći dronove za detaljno mapiranje terena, arheolozi su u rasporedu jama otkrili jasne numeričke obrasce. Ti obrasci izrazito podsjećaju na strukturu kipua – drevnog sustava pisma pomoću čvorova koji su koristili Inke i njihovi prethodnici.
Drevni 'pejzažni kalkulator’
Znanstvenici sada pretpostavljaju da je ovo mjesto služilo kao svojevrsni golemi 'pejzažni kalkulator’ ili alat za vođenje evidencije, gdje je svaka jama služila kao mjerna jedinica. Ovo izvanredno otkriće proširuje naše razumijevanje podrijetla i raznolikosti domorodačkih računovodstvenih praksi u Andama.
Radiokarbonska analiza pokazuje da se lokalitet aktivno koristio u 14. stoljeću, tijekom kasnog prijelaznog razdoblja kada je regijom dominiralo kraljevstvo Chincha. Povijesni zapisi opisuju narod Chincha kao vješte trgovce koji su upravljali mrežama duž obale i duboko u unutrašnjosti davno prije dolaska Inka. Danas ovi tragovi u zemlji svjedoče o njihovoj nevjerojatnoj organizaciji i preciznosti.
