Međunarodna skupina paleontologa izvijestila je o otkriću najstarijeg poznatog divovskog grabežljivog morskog psa koji pripada evolucijskoj liniji modernih lamniforma, skupini kojoj danas pripadaju velike bijele psine. Studija, objavljena u časopisu Communications Biology, otkriva da je ovaj morski predator obitavao u vodama današnje sjeverne Australije prije otprilike 115 milijuna godina — davno prije pojave kitova, megalodona i većine drugih velikih morskih životinja.
Revolucionarno otkriće u svijetu paleontologije
Riječ je o predstavniku porodice Cardabiodontidae, skupine drevnih mega-grabežljivih morskih pasa koji su ranije bili poznati uglavnom po nalazima starim najviše 100 milijuna godina. Ovi novi podaci pomiču vrijeme pojave ovih superpredatora za punih 15 milijuna godina dublje u povijest, što značajno mijenja naše razumijevanje rane evolucije velikih morskih pasa.
Fosili su pronađeni na obali u blizini grada Darwina. Tijekom razdoblja krede, ovo je područje predstavljalo dno drevnog oceana koji je povezivao Gondwanu i Lauraziju. Regija je već poznata po nalazima pleziosaura i ihtiosaura, no novootkriveni kralješci ukazuju na postojanje još masivnijeg morskog grabežljivca koji je vladao tim vodama.
Analiza koja je trajala desetljećima
Istraživači su analizirali pet kralježaka promjera oko 12 centimetara. Zanimljivo je da su ovi nalazi napravljeni još krajem 1980-ih i 1990-ih godina, ali su desetljećima čuvani u muzejskim zbirkama bez detaljnog proučavanja. Ponovna analiza omogućila je znanstvenicima da po prvi put ispravno procijene njihovu važnost i odrede pripadnost drevnoj liniji divovskih morskih pasa.
Na temelju veličine kralježaka, izračunato je da je dužina tijela životinje mogla dosezati oko osam metara. Za usporedbu, moderne velike bijele psine rijetko narastu više od šest metara. Pritom, ovaj je predator živio u razdoblju kada su lamniformi tek započinjali svoj evolucijski put.
Budući da se kostur morskih pasa sastoji od hrskavice, koja se teško očuva u fosilnom obliku, većina nalaza obično se svodi na zube. U ovom su slučaju upravo kralješci pružili priliku za precizniju procjenu veličine tijela. Koristeći modernu ihtiologiju, računalnu tomografiju i matematičke modele, znanstvenici su rekonstruirali vjerojatni izgled životinje, koja je, prema njihovim riječima, izgledala gotovo kao moderna velika bijela psina, potvrđujući da je taj oblik tijela bio evolucijski pun pogodak.
