Međunarodno priznanje Republike Hrvatske bio je dugotrajan i kompleksan proces koji je započeo odmah nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. godine. Dok danas Hrvatsku doživljavamo kao neizostavan dio globalne zajednice, put do tog statusa bio je popločan diplomatskim naporima i povijesnim prekretnicama koje su oblikovale našu suvremenu povijest.
Povijesne prekretnice i uloga Europe
Prvi koraci dogodili su se već dan nakon proglašenja neovisnosti, kada su se Hrvatska i Slovenija međusobno priznale. Međutim, najznačajniji datum u ovom procesu je 15. siječnja 1992., kada su Hrvatsku priznale sve tadašnje članice Europske zajednice. Njemačka je taj korak poduzela odmah uspostavljanjem diplomatskih odnosa, a taj se dan i danas slavi kao Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Zanimljivo je da su baltičke države i Ukrajina bile među prvima koje su priznale Hrvatsku još tijekom 1991. godine. Posebno se ističe Island, koji je 19. prosinca 1991. postao prva općepriznata država koja je donijela tu odluku, čime je otvorio vrata drugima.
Velika diplomatska podrška i normalizacija odnosa
Sveta Stolica i Njemačka odigrale su ključnu ulogu u međunarodnom lobiranju. Vatikan je službeno priznao Hrvatsku 13. siječnja 1992., dok je San Marino to učinio dan kasnije. Do kraja 1995. godine, broj država koje su priznale Hrvatsku narastao je na 124, uključujući velesile poput SAD-a, Rusije i Japana. Normalizacija odnosa sa SR Jugoslavijom postignuta je tek u kolovozu 1996. godine.
Tri države koje još uvijek nisu formalno priznale Hrvatsku
Unatoč globalnoj integraciji, tri države formalno još uvijek nisu donijele odluku o priznanju Hrvatske. To su Butan, Niger i Tonga. Svaka od njih ima specifične razloge za ovakav status:
- Butan: Ova izolirana himalajska kraljevina poznata je po fokusu na „bruto nacionalnu sreću” i vrlo selektivnom pristupu međunarodnoj politici.
- Niger: Smješten u zapadnoj Africi, Niger se godinama suočava s političkim nestabilnostima, što je vjerojatno razlog izostanka formalne diplomatske odluke.
- Tonga: Pacifička otočna država s ograničenom diplomatskom mrežom jednostavno nije stavila ovaj formalni čin na dnevni red zbog velike geografske udaljenosti.
Važno je naglasiti da pedesetak država nikada nije izdalo formalni dokument o priznanju, ali su uspostavile diplomatske odnose s Hrvatskom, što se u međunarodnom pravu smatra činom priznanja. Najsvježiji primjer je Liberija, koja je diplomatske odnose s našom zemljom uspostavila u rujnu 2024. godine, dok su se Somalija, Srednjoafrička Republika i Togo pridružili popisu u posljednjih par godina.
