Uvijek je bila poznata činjenica da emocionalno stanje pojedinca ima ogroman utjecaj na njegovo ponašanje, a to se itekako odražava i na način na koji trošimo novac. Kao stručnjaci za mentalno zdravlje, često istražujemo što psihologija kaže o ljudima koji posežu za novčanikom kada su preplavljeni tugom ili, pak, poneseni valom sreće.
Različiti motivi za kupnju
Prva bitna distinkcija koju psihologija postavlja odnosi se na same razloge kupnje u različitim emocionalnim stanjima. Sretni ljudi troše više novca kako bi se nagradili, jer osjećaju da su to zaslužili. S druge strane, osobe koje su tužne često kupuju kako bi popunile unutarnju prazninu, pokušavajući pronaći barem trenutak radosti u predmetima koje nabavljaju.
Psihološka istraživanja na ovu temu nisu nova. Još 1996. godine, istraživači Babin i Dardin proveli su studiju koja je dala konkretne rezultate: sretni ljudi su trošili znatno više novca na dobra i usluge od onih koji su se osjećali tužno. Nedavno je stručnjak E. Polman proveo eksperiment kako bi provjerio vrijede li te teorije i u današnjem društvenom kontekstu.
Eksperiment s emocijama i novcem
U studiji je sudjelovalo 350 studenata koji su ocjenjivali svoje raspoloženje na skali od 1 (nimalo sretni) do 5 (potpuno sretni). Svakome je omogućeno da podigne iznos od 10 € i potroši ga po vlastitoj želji. Tjedan dana kasnije, rezultati su potvrdili staru teoriju: sretnije osobe su u prosjeku potrošile više novca.
Također, psihologija utvrđuje razliku u tome na što se novac troši. Hrvati koji su zadovoljni svojim životom češće ulažu u luksuzne proizvode ili iskustva koja im pružaju dugoročno zadovoljstvo. Oni koji su tužni skloniji su kupnji osnovnih potrepština koje mogu odmah upotrijebiti. Na taj način pokušavaju racionalizirati kupnju kao nužnu kako bi izbjegli osjećaj krivnje.
Zašto sreća potiče potrošnju?
Objašnjenje je zapravo vrlo jednostavno: sreća smanjuje iskustvo boli pri plaćanju. Osjećaj krivnje gotovo nestaje, a kupnja se percipira isključivo kao zaslužena nagrada. Nasuprot tome, tužne osobe iskustvo kupnje doživljavaju kroz prizmu gubitka. Fokusirani su na novac koji odlazi, a ne na vrijednost koju dobivaju, što stvara negativan ciklus.
Što je zapravo „zdrava potrošnja”?
Psiholozi naglašavaju da nije pogrešno trošiti više kada smo sretni, pod uvjetom da je to u skladu s našim financijskim mogućnostima. Stručnjaci definiraju „zdravu potrošnju” kao onu koja donosi stvarno zadovoljstvo, poput:
- Društvenih aktivnosti s dragim ljudima.
- Putovanja i istraživanja novih mjesta.
- Kulturnih događanja i hobija.
Konzumacija postaje štetna kada služi samo za dokazivanje statusa ili kao kratkotrajni bijeg od tuge. Iako kupnja u tužnim trenucima pruža trenutni nalet dopamina, taj osjećaj brzo nestaje, a ono što ostaje su često dugovi i neispunjena emocionalna potreba.
