Lubanja otkrivena u špilji Petralona u Grčkoj i dalje drži znanstvenu zajednicu u neizvjesnosti. Unatoč desetljećima proučavanja, stručnjaci je nisu uspjeli klasificirati ni kao ljudsku ni kao neandertalsku. Ovaj fascinantni fosil, procijenjen na oko 300.000 godina starosti, pripadao je mladom odraslom muškarcu. Njegova morfologija ne uklapa se u poznate loze, što pokreće nova pitanja o ljudskoj evoluciji u Europi.

Otkriće koje je zapanjilo svijet
Otkriće se dogodilo 1959. godine kada je skupina speleologa ušla u špilju Petralona. Tamo su pronašli lubanju prekrivenu stalagmitom, što je odmah privuklo međunarodnu pozornost. Prema Journal of Human Evolution, desetljećima su pokušaji klasifikacije ovog fosila izazivali brojne rasprave i kontroverze. Njegovo datiranje variralo je od 170.000 do 700.000 godina, bez postizanja konačnog konsenzusa. Ova je lubanja postala pravi arheološki misterij.
Ključ modernog datiranja
Nedavno istraživanje koristilo je tehnologiju uranijevih serija kako bi se precizno odredila starost mineralnog sloja koji je prekrivao lubanju. Rezultat je pokazao starost od oko 277.000 godina, što smješta samu lubanju u razdoblje od otprilike 300.000 godina. To znači da je njezin vlasnik živio tijekom pleistocena, u isto vrijeme kad i neandertalci, iako se pokazalo da ne pripada toj lozi. Stručnjaci je sada povezuju s vrstom Homo heidelbergensis, otvarajući nove perspektive u razumijevanju drevnih hominida.

Što otkrivaju njegove značajke
Veličina i robusnost lubanje, zajedno s umjerenim trošenjem zubi, sugeriraju da je pripadala mladom odraslom muškarcu. Ove informacije dodaju kompleksnost europskoj evolucijskoj zagonetki. Morfološke karakteristike lubanje Petralona jasno se razlikuju od onih koje se obično pripisuju Homo sapiensu ili neandertalcima, što naglašava jedinstvenost ovog pronalaska.
Neriješena zagonetka
Istraživači naglašavaju da se lubanja Petralona ne uklapa ni u Homo sapiensa ni u neandertalce. Njezino otkriće ukazuje na razdoblje tranzicije i moguće međusobno križanje između drevnih populacija. Svaki novi podatak ponovno ispisuje povijest Europe i pokazuje koliko malo još uvijek znamo o ljudskim počecima. Ova lubanja nije samo fosil; ona je prozor u složenu i nepoznatu prošlost naše vrste.

