Božić se u velikom dijelu svijeta obilježava kao vjerski, obiteljski i kulturni blagdan, no postoje države u kojima je njegovo javno slavlje zabranjeno ili ozbiljno ograničeno. Razlozi za takve zabrane razlikuju se – od autoritarnih političkih sustava i stroge vjerske regulacije, do otvorenog otpora zapadnim kulturnim utjecajima.
Zemlje u kojima Božić nije slobodan
U nastavku donosimo pregled zemalja u kojima Božić nije slobodno dopušten ili se može obilježavati samo u strogoj privatnosti, daleko od očiju javnosti.
- Sjeverna Koreja: U ovoj zemlji Božić je u potpunosti zabranjen. Režim ne dopušta nikakav oblik organizirane religije, a kršćanstvo se smatra izravnom prijetnjom kultu ličnosti obitelji Kim. Umjesto Božića, vlasti promoviraju rođendan Kim Jong-suk, bake sadašnjeg vođe Kim Jong Una, koji se obilježava 24. prosinca.
- Saudijska Arabija: Javno obilježavanje nije dopušteno zbog stroge interpretacije islama. Božićni ukrasi, javne mise i drvca nisu dozvoljeni u javnom prostoru. Hrvati i drugi strani državljani mogu obilježavati blagdan isključivo unutar svoja četiri zida ili u diplomatskim krugovima.
- Somalija: Vlasti su zabranile Božić uz obrazloženje da nije u skladu s islamskom tradicijom, ali i zbog straha od napada islamističkih skupina poput Al-Shabaaba na kršćanske simbole.
- Brunej: Od 2015. godine javno slavlje je strogo zabranjeno kako bi se zaštitila muslimanska većina. Kršćani mogu slaviti samo u zatvorenim prostorima, a kršenje pravila može rezultirati visokim kaznama.
Politička i kulturna ograničenja
U nekim zemljama ograničenja nisu nužno vjerske, već prvenstveno političke prirode, s ciljem očuvanja nacionalnog identiteta od stranih utjecaja.
Tadžikistan provodi strogu kontrolu nad javnim prostorom. Božićna drvca, darivanje i lik Djeda Božićnjaka zabranjeni su u školama i državnim institucijama. Iako crkve mogu održavati skromna bogoslužja, javne proslave se aktivno suzbijaju.
U Kini situacija varira od regije do regije. Iako Božić nije službeno zabranjen na nacionalnoj razini, lokalne vlasti u mnogim gradovima povremeno zabranjuju božićne dekoracije i javna okupljanja u školama i na sveučilištima. Cilj je ograničiti zapadni kulturni utjecaj i potaknuti stanovništvo na okretanje domaćim tradicijama.
Iako se u većini svijeta 25. prosinca doživljava kao vrijeme mira i zajedništva, u ovim državama on ostaje osjetljivo pitanje koje može dovesti do ozbiljnih zakonskih posljedica za one koji se odvaže na javno slavlje.
