Tijekom svog putovanja, oceanografi su tragali za morskim toplinskim valovima koji nastaju kao posljedica globalnog zatopljenja, a ovaj pothvat označava novu eru u istraživanju Antarktike. Ukrajinski ledolomac „Noosphere” prvi je put prešao polarni krug, no taj uspjeh nije došao bez izazova – mornari su morali više od dva sata manevrirati između opasnih santi leda.
Povijesni prolazak iza Južnog polarnog kruga
Kako izvještava Nacionalni antarktički znanstveni centar, od 11. prosinca pa sve do danas, brod „Noosphere” po prvi put operira iza Južnog polarnog kruga. Njegova je misija ključna: osigurati provedbu međunarodnih oceanografskih i geoloških istraživanja u ovom ekstremnom okruženju.
Znanstvenici objašnjavaju da je polarni krug zamišljena linija na zemljopisnoj širini od 66°33′. To je granica zona gdje se promatraju fenomeni polarne polutke:
- Polarni dan: Kada Sunce ne zalazi najmanje jedan dan u godini.
- Polarna noć: Kada Sunce ne izlazi najmanje jedan dan u godini.
Ukrajinska antarktička postaja „Akademik Vernadsky” smještena je točno ispred polarnog kruga. Upravo je s te točke započela ruta „Noosphere” prema ledenom Jugu. Putovanje je vodilo kroz polarni krug i zaljev Margaret Bay na zapadnoj strani Antarktičkog poluotoka, sve do britanske antarktičke postaje „Rothera” na otoku Adelaide.
Umjetnost navigacije među santama leda
Prema riječima kapetana ledolomca, Andrija Stariša, putovanje nije bilo nimalo jednostavno. Na putu su mornari morali više od dva sata izvoditi složene manevre kako bi izbjegli sudare s masivnim santama leda.
To je bio izuzetno „draguljarski” posao, kako ga opisuju članovi posade, koji zahtijeva značajno iskustvo i duboko razumijevanje navigacijskih mogućnosti broda. Svaki pogrešan pokret u ovim vodama mogao bi imati ozbiljne posljedice, stoga je preciznost bila od presudne važnosti.
Lov na klimatske anomalije i analiza oceana
Tijekom cijelog puta, oceanografi su imali poseban zadatak: tražiti morske toplinske valove. Ovi fenomeni povremeno nastaju čak i u hladnim vodama Antarktike kao izravna posljedica globalnog zatopljenja. Kako bi preciznije locirali mjesta ovih klimatskih anomalija, posada je koristila naprednu akustičnu opremu za kartografiranje morskog dna.
Nakon mapiranja, uslijedila su precizna mjerenja. Znanstvenici su koristili posebnu CTD sondu (conductivity, temperature, depth) kojom su na 12 točaka Južnog oceana izmjerili:
- Temperaturu vode
- Salinitet (slanost)
- Razinu kisika
- Razinu kiselosti
- Razne kemijske i biološke pokazatelje
„Rezultati su se pokazali prilično neočekivanima, ali o njima ćemo izvijestiti nakon završetka cjelokupnog istraživanja”, tajnovito su istaknuli u centru.
Geološka istraživanja i međunarodna suradnja
Osim oceanografije, misija je imala i geološku komponentu. Ukrajinski i meksički geolozi uzeli su uzorke donjih sedimenata pomoću multicorera – uređaja koji u dno utiskuje set cijevi. Istraživači navode da će ova analiza omogućiti bolje razumijevanje kako se klima mijenjala tijekom posljednjih stotina i tisuća godina.
Znanstvenici su također posjetili postaju „Rothera”, najveću antarktičku postaju Velike Britanije. Tamo ljeti radi do 100 polarnih istraživača, dok ih zimi ostaje 22. Tijekom posjeta razgovaralo se o mogućnostima zajedničkih istraživanja koja se planiraju započeti već ove sezone.
Zanimljiv je i podatak o trenutnim vremenskim uvjetima. „Usput, sada je kod 'Rothere’ ista temperatura kao i u Ukrajini: od +1 do -2 stupnja Celzija – iako je na Antarktici ljeto, a kod nas zima”, kažu u centru.
Prema riječima znanstvenika, sada počinje povratni put „Noosphere” prema postaji „Akademik Vernadsky”, gdje će se istraživanja nastaviti. Podsjetimo, početkom prosinca ukrajinski ledolomac stigao je na otok Galindez, gdje je doveo tim ukrajinske sezonske ekspedicije i sudionike Prve meksičke antarktičke ekspedicije. Glavni zadatak istraživača je uzorkovanje u različitim okruženjima i postavljanje nove opreme, dok će se tehnički stručnjaci baviti hitnim popravcima na postaji.
