Željezo je ključno za funkcioniranje organizma – odgovorno je za transport kisika, proizvodnju energije i imunitet. Ne čudi da su suplementi s ovim elementom jedni od najčešće odabranih. Istraživanja pokazuju da i nedostatak i višak željeza mogu štetiti zdravlju, pa suplementaciju valja provoditi svjesno i umjereno.
Željezo je neophodno za život, ali organizam ne zna učinkovito ukloniti njegov višak.
Nedostatak željeza pogađa oko 30 posto ljudi na svijetu i dovodi, između ostalog, do anemije te slabljenja srca i imuniteta.
Višak željeza pojačava oksidativni stres i može oštećivati stanice, proteine te DNA.
Kronično opterećenje željezom povezano je sa povećanim rizikom od bolesti srca, dijabetesa tipa 2, neurodegenerativnih bolesti i karcinoma.
Željezo i njegove funkcije u organizmu
Željezo je mikroelement neophodan za život. Predstavlja ključan sastojak hemoglobina, zahvaljujući kojem se kisik prenosi iz pluća u sva tkiva. Sudjeluje i u radu mišića, sintezi DNA te staničnom disanju koje se odvija u mitohondrijima.
Istovremeno, organizam mora vrlo precizno kontrolirati količinu željeza. Ne postoji, naime, učinkovit mehanizam njegovog aktivnog izlučivanja – višak tog elementa taloži se u tkivima, ponajviše u jetri, gušterači i srcu. Zato je, kako ističu znanstvenici s Collegium Medicuma u radu objavljenom 2023. u časopisu “Medicina Internacia Revuo”, ključno održavanje ravnoteže, takozvane homeostaze željeza.
Uzroci i posljedice nedostatka željeza
Nedostatak željeza jedan je od najčešćih zdravstvenih problema na svijetu. Prema podacima citiranim u radu krakovskih istraživača, pogađa čak oko 30 posto globalne populacije i ostaje glavni uzrok anemije. K njegovom razvoju vode, između ostalog, nepravilna prehrana, poremećaji apsorpcije u crijevima, povećane potrebe (npr. u trudnoći) i kronični gubitci krvi.
U početku nedostatak željeza može proći gotovo bez simptoma. S vremenom se, međutim, javljaju tipični znakovi:
- kronični umor,
- slabost,
- vrtoglavica,
- kratkoća daha,
- bljedilo kože.
Autori publikacije naglašavaju da dugotrajni nedostatak utječe i na imunološki sustav, smanjuje izdržljivost srca i može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti. Kod djece i dojenčadi dodatno je povezan s poremećajima kognitivnog razvoja.
Opasni učinci viška željeza
Dok su posljedice nedostatka željeza općepoznate, višak se često podcjenjuje. Znanstvenici s Sveučilišta u Zagrebu Collegium Medicum navode da prekomjerno nakupljanje željeza u organizmu potiče pojačani oksidativni stres. U takvim uvjetima dolazi do stvaranja reaktivnih oblika kisika koji mogu oštećivati stanice, proteine i genski materijal.
Istraživači navode da kronični višak željeza povećuje rizik od:
- bolesti srca,
- dijabetesa tipa 2,
- neurodegenerativnih bolesti,
- karcinoma.
Opisuje se i mehanizam takozvane ferroptoze – oblika stanične smrti ovisne o željezu, koja igra ulogu u patogenezi mnogih sustavnih bolesti.
Kao što se vidi, višak željeza može dovesti ne samo do tegoba s probavnim sustavom, poput zatvora ili bolova u trbuhu; dugoročno se željezo može taložiti u organima i uzrokovati njihova oštećenja. Zbog toga bi suplementacija željeza trebala provoditi isključivo nakon potvrđenog nedostatka i uvijek pod liječničkim nadzorom.
