Jeste li znali da svake godine s lica Zemlje nestane oko 1.000 ledenjaka? Iako ta brojka već zvuči alarmantno, novo istraživanje objavljeno u časopisu New Scientist sugerira da bi se ta brojka do 2040. godine mogla utrostručiti. Čak i ako države ispune svoje trenutačne ciljeve o smanjenju emisija ugljika, predviđa se da ćemo gubiti nevjerojatnih 3.000 ledenjaka godišnje.
Što nam govore klimatski modeli?
U posljednjih 20 godina već je nestalo najmanje 4.000 ledenjaka. Istraživač Lander Van Tricht iz Švicarske, zajedno sa svojim kolegama, koristio je napredne klimatske modele kako bi predvidio sudbinu 211.000 svjetskih ledenjaka. Rezultati variraju ovisno o tome koliko ćemo brzo zagrijavati planet:
- Ako se svijet zagrije za 2,7 °C (put kojim trenutačno idemo), do 2100. godine nestat će čak 79 % svjetskih ledenjaka.
- Ako uspijemo ograničiti zagrijavanje na 2 °C, gubitak će iznositi oko 63 %.
- U najcrnjem scenariju zagrijavanja od 4 °C, izgubit ćemo nevjerojatnih 91 % svih ledenjaka.
Posljedice koje nadilaze samo gubitak leda
David Rounce sa Sveučilišta Carnegie Mellon naglašava da još uvijek imamo priliku spasiti dio tih ledenih divova. Međutim, njihovo topljenje nije samo estetski problem za planinare. Znanstvenici predviđaju da će topljenje leda podići razinu mora za 25 cm u ovom stoljeću. To će izravno ugroziti obalne gradove, ali i poljoprivredu u regijama koje ovise o ljetnom otapanju snijega za navodnjavanje.
Alpe bez leda i opasne poplave
Još jedan opasan fenomen su nagla izlijevanja vode iz ledenjačkih jezera. Takve poplave postaju sve češće, poput one koja je 2023. godine u Indiji odnijela 55 života. Osim toga, planinski lanci koje poznajemo i volimo mogli bi se neprepoznatljivo promijeniti. Predviđa se da će Alpe postati gotovo potpuno gole, bez svog karakterističnog bijelog pokrivača.
Slična sudbina čeka i Sjevernu Ameriku. Prema podacima Američkog geološkog instituta, Nacionalni park Glacier u Montani mogao bi ostati bez svojih ledenjaka, koji će se u najboljem slučaju pretvoriti u minijaturne ledene mrlje. Iako veći ledenjaci stare sporije, bez drastičnih promjena, njihova je sudbina dugoročno zapečaćena.
