Zašto kompost zimi prestaje raditi?
Dok zemlja miruje pod snijegom, vaš kompost može raditi bez pauze. U proljeće će vas takva hrpa ugodno iznenaditi: bit će polugotova ili potpuno zrela, bez neugodnih mirisa i s idealnom strukturom. Iskusni vrtlari objašnjavaju da je kompost živi sustav koji funkcionira samo dok mikroorganizmi imaju hranu, zrak i odgovarajuće uvjete. [v_id_1] Zimi hrpa najčešće „zaspe” zbog tri ključne pogreške: previše suhih ili „mrtvih” materijala, nedostatka vlage te manjka izolacije i pristupa zraku. Bez ovih elemenata čak ni najbolji otpad neće pokrenuti proces razgradnje.
Vruće kompostiranje: Tajna uspjeha na niskim temperaturama
Vruće kompostiranje je proces u kojem se unutrašnjost hrpe zagrijava na +50 do +65 °C. Na taj način kompost ne strahuje od mraza, a organska tvar se brzo pretvara u taman, rahli humus. Da biste „probudili” kompost zimi, koristite prirodne aktivatore:
- Svježi gnoj ili ptičji izmet (u malim količinama).
- Infuzija od koprive ili gaveza – pravi energetski napitak za hrpu.
- Otopina kvasca (100 g kvasca + 1 šalica šećera na 10 l tople vode).
- Gotovi bioaktivatori iz specijaliziranih trgovina.
Ovi dodaci brzo pokreću mikrofloru koja generira potrebnu toplinu.
Ključni faktori za uspjeh tijekom zime
Idealna formula komposta radi i zimi: 1 dio „zelenih” materijala (ostaci povrća, voća, kava, svježa trava, gnoj) i 2 dijela „smeđih” materijala (suho lišće, slama, karton, piljevina). [v_id_2] Upravo taj balans sprječava truljenje i osigurava stabilnu toplinu unutar hrpe.
„Pravilna vlažnost komposta treba biti poput dobro ocijeđene spužve – ni previše suha, ni natopljena.”
Ne manje važna je i aeracija. Zimi je dovoljno svakih 2–3 tjedna probosti hrpu vilama, slagati slojeve ne pretjerano gusto te dodavati grublje materijale poput grančica. Važno je i izolirati kompostnu hrpu od mraza koristeći slamu, staru deku ili agrotekstil. Što je hrpa veća (iznad 1 m³), to lakše zadržava toplinu u svojoj unutrašnjosti.


