Australija je postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina, označavajući povijesni trenutak u regulaciji digitalnog prostora. Zakon je stupio na snagu u ponoć po lokalnom vremenu u srijedu, odmah blokirajući maloljetne korisnike s vodećih platformi kao što su TikTok, YouTube, Instagram i Facebook.
Drakonske kazne i podijeljene reakcije javnosti
Prema novom zakonodavstvu, deset najvećih platformi društvenih medija dužno je spriječiti djecu mlađu od 16 godina u korištenju njihovih usluga. Vlada je zauzela oštar stav prema provedbi ovog zakona; tvrtke koje ne budu poštivale propise suočavaju se s novčanim kaznama u iznosu do 33 milijuna američkih dolara.
Ovaj potez izazvao je oštre kritike velikih tehnoloških tvrtki i zagovornika slobode govora, koji tvrde da je zakon previše restriktivan i težak za provedbu. S druge strane, zakon je dobio snažnu podršku roditelja i grupa za zaštitu djece koji su zabrinuti za sigurnost najmlađih na internetu.
„Kanarinac u rudniku ugljena” i globalni nadzor
Druge vlade pomno prate odluku Australije dok globalna zabrinutost nastavlja rasti zbog utjecaja društvenih medija na mentalno zdravlje i sigurnost djece. Stručnjaci smatraju da je ovo tek početak globalnog trenda.
„Iako je Australija prva zemlja koja je uvela takva ograničenja, vrlo je malo vjerojatno da će biti posljednja“, rekao je Tama Leaver, profesor internetskih studija na Sveučilištu Curtin. „Vlade diljem svijeta pomno promatraju ovaj pomak moći dalje od velikih tehnoloških kompanija. Australska zabrana društvenih medija uvelike je kanarinac u rudniku ugljena.“
Ovaj izraz odnosi se na povijesnu rudarsku praksu u kojoj su se kanarinci koristili kao sustavi ranog upozoravanja na otrovne plinove poput ugljičnog monoksida i metana. Budući da su ptice bile osjetljivije od ljudi, njihova iznenadna uznemirenost ili smrt signalizirala je neposrednu opasnost, potičući rudare na hitnu evakuaciju. U ovom kontekstu, Australija služi kao testni poligon za ostatak svijeta.
Širenje trenda i mračna prošlost Mete
Od Danske do Malezije, pa čak i u nekim državama SAD-a, vlade su najavile planove za uvođenje sličnih mjera. Ovaj val regulacija dolazi četiri godine nakon što su procurili interni dokumenti koji su otkrili da je tvrtka Meta bila svjesna da njezini proizvodi doprinose problemima sa slikom tijela i suicidalnim mislima među tinejdžerima, dok je javno negirala takve poveznice.
Metode provjere i otpor industrije
Iako se početna zabrana odnosi na deset platformi, australska vlada je izjavila da će se popis ažurirati kako se budu pojavljivale nove usluge i kako mladi korisnici budu migrirali na alternativne platforme. Među deset glavnih pogođenih platformi, sve osim X-a (bivši Twitter) u vlasništvu Elona Muska, izjavile su da će poštivati zakon.
Kako bi se uskladile s novim pravilima, tvrtke planiraju procijeniti dob korisnika koristeći različite metode:
- Analiza ponašanja na mreži (online behavior).
- Korištenje selfija za procjenu dobi.
- Po potrebi, provjera službenih identifikacijskih dokumenata ili bankovnih podataka.
Poslovni izazovi i statistika korištenja
Za tvrtke društvenih medija, ova regulativa signalizira novu eru strukturne stagnacije. Studije pokazuju da se rast broja korisnika usporava, a količina vremena koju ljudi provode na platformama opada. Iako tvrtke tvrde da oglašavanje korisnicima mlađim od 16 godina generira ograničene prihode, upozoravaju da zabrana remeti protok budućih korisnika koji ulaze u njihove ekosustave, što dugoročno može biti pogubno za njihov poslovni model.
Razmjeri utjecaja ove zabrane su ogromni. Prema vladinim podacima, neposredno prije stupanja zabrane na snagu, čak 86 posto Australaca u dobi od 8 do 15 godina aktivno je koristilo platforme društvenih medija.
