Revolucionarno otkriće teleskopa James Webb
Astronomi su, koristeći moćni svemirski teleskop James Webb (JWST), svjedočili jedinstvenom i fascinantnom fenomenu u dubokom svemiru. Egzoplanet WASP-121b, poznatiji pod nazivom Tajlos (Tylos), postupno gubi svoju atmosferu na način koji dosad nije viđen – formirajući istovremeno dva golema „repa” sastavljena od helija.
Ovi intrigantni rezultati istraživanja službeno su objavljeni u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Communications, a otvaraju potpuno nova pitanja o dinamici egzoplaneta.
Pakleni svijet planeta Tajlos
Ovaj neobičan planet smješten je otprilike 880 svjetlosnih godina od Zemlje. Njegova blizina matičnoj zvijezdi je ekstremna, što rezultira uvjetima koji su nezamislivi u našem Sunčevom sustavu. Kako bi bolje razumjeli ovaj svijet, pogledajmo njegove ključne karakteristike:
- Brzina orbite: Planet je toliko blizu svojoj zvijezdi da napravi puni krug za samo 30 sati. To znači da godina na Tajlosu traje tek nešto više od jednog zemaljskog dana.
- Ekstremne temperature: Zbog snažnog zračenja zvijezde, atmosfera Tajlosa zagrijava se do tisuća stupnjeva.
- Bijeg plinova: Uslijed te vrućine, laki plinovi, posebice vodik i helij, ne mogu se zadržati gravitacijom planeta i počinju istjecati u otvoreni svemir.
Novi način promatranja mijenja sve
U prošlosti su astronomi već promatrali gubitak atmosfere kod drugih egzoplaneta, ali su ti uvidi obično bili ograničeni na kratke fragmente vremena – točnije, samo tijekom trenutaka kada bi planet prolazio ispred svoje zvijezde (tranzit). Međutim, mogućnosti teleskopa James Webb promijenile su pravila igre.
Ovoga puta, znanstvenicima je pošlo za rukom neprekidno pratiti Tajlos gotovo 37 sati. To znači da su promatrali planet tijekom njegovog potpunog obilaska oko zvijezde, što je pružilo prvu cjelovitu sliku ovog procesa.
Misterij dvostrukog repa
Detaljna promatranja otkrila su nešto neočekivano: helij ne formira samo jedan, već dva odvojena toka. Struktura ovih repova je gigantska:
- Jedan tok proteže se iza planeta, poput klasičnog repa kometa.
- Drugi tok, iznenađujuće, proteže se ispred planeta po njegovoj orbiti.
Zajedno, ovi plinski repovi zauzimaju gotovo 60% putanje kretanja Tajlosa i obuhvaćaju područje koje je više od 100 puta veće od promjera samog planeta.
Vodeći autor studije, Romain Allart, nije krio svoje iznenađenje: „Bili smo iznimno iznenađeni time koliko dugo traje istjecanje helija.” Prema njegovim riječima, ovo otkriće jasno pokazuje koliko su složeni procesi koji oblikuju atmosfere egzoplaneta i njihovu dinamičnu interakciju s matičnim zvijezdama.
Znanstvena zagonetka i teorije
Prisutnost dvaju helijevih repova postala je prava zagonetka za znanstvenu zajednicu. Naime, suvremene računalne simulacije i modeli do sada su mogli objasniti formiranje samo jednog takvog toka.
Kako bi objasnili ovaj fenomen, istraživači su razvili novu hipotezu:
- Vjeruju da zračenje i zvjezdani vjetar guraju plinove i formiraju rep iza planeta.
- Istovremeno, snažna gravitacija same zvijezde vjerojatno povlači drugi dio plina unaprijed, iskrivljujući ga duž orbite i stvarajući prednji rep.
Što ovo znači za evoluciju planeta?
Znanstvenici naglašavaju da će daljnje proučavanje ovog fenomena biti ključno za razumijevanje evolucije planeta u ekstremnim uvjetima. Jedno od glavnih pitanja je može li dugotrajni gubitak plinova transformirati „plinskog diva” u manji planet, sličan Neptunu, ili čak ogoliti planet do te mjere da ostane samo njegovo kameno, stjenovito jezgro.
„Ovo je pravi prijelomni trenutak,” zaključio je Allart. „Sada moramo preispitati modele gubitka atmosfere ne kao jednostavan tok, već kao složenu trodimenzionalnu strukturu koja aktivno intereagira sa zvijezdom.”
