Tajna termorecepcije u ljudskom dodiru
Zagrljaji su metoda iskazivanja ljubavi, podrške i brige. Oni smiruju i pružaju osjećaj topline. No, što točno čini zagrljaj toliko ugodnim? Znanstvenici tvrde da tajna leži u načinu na koji tijelo percipira temperaturu i njezinom utjecaju na samosvijest.
Prema istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu Trends in Cognitive Sciences, sposobnost osjećanja topline i hladnoće bila je ključna za preživljavanje tijekom evolucije, pomažući nam da izbjegnemo opekline ili smrzavanje. Međutim, osjetljivost na temperaturu također je usko povezana s mentalnim i emocionalnim zdravljem.
Veza između tijela i uma
Znanstvenici su analizirali studije iz područja psihologije i neuroznanosti kako bi zaključili da je termorecepcija povijesno podcijenjen put kojim tijelo komunicira s mozgom. Suautorica studije, Laura Crucianelli, ističe da je toplina jedan od naših najstarijih osjeta i prvi signal zaštite koji osjećamo još u utrobi.
- Toplina pomaže da se osjećamo kao mi sami.
- Proučavanje interpretacije topline pomaže razumijevanju kako tijelo oblikuje um.
- Kombinacija taktilnih i toplinskih signala pojačava osjećaj vlasništva nad vlastitim tijelom.
Topli dodir na koži aktivira specijalizirana živčana vlakna zvana C-taktilni aferenti, koji su preko termoosjetljivih putova povezani s insulom u mozgu. Kada se ovi putovi aktiviraju, dolazi do oslobađanja oksitocina, poznatog kao hormon ljubavi.
Klinički značaj topline
Promjene u svjesnosti tijela karakteristične su za stanja poput poremećaja hranjenja i depresije. Suautor Gerardo Salvato objašnjava da toplinski signali igraju temeljnu ulogu u kliničkim stanjima. Na primjer, osobe s promijenjenom regulacijom temperature nakon moždanog udara ponekad prestaju prepoznavati dio tijela kao svoj. Razumijevanje reakcije tijela na temperaturu također je važno u kontekstu globalnog zatopljenja, jer promjene okoliša mogu utjecati na raspoloženje i razinu stresa u svakodnevnom životu.
