Dani koji počinju prije zore i završavaju dugo nakon što svi ostali zaspu. Pripremanje doručka jednom rukom, smirivanje dječjeg plača drugom, odgovaranje na poslovne poruke dok još niste stigli pojeli ni zalogaj hrane – ovo je realnost koju žive mnoge žene u Hrvatskoj. Majčinstvo se često odvija u beskrajnom nizu zadataka i vremena koje nikada nije dovoljno, ostavljajući majke na samom rubu iscrpljenosti, iako je to još uvijek teško izgovoriti naglas.

Zašto stres u majčinstvu još uvijek izaziva nelagodu?
Mnoge žene svakodnevno osjećaju ogroman pritisak, ali se rijetko tko usuđuje o tome progovoriti. Razlog tome je stari, duboko ukorijenjeni društveni obrazac koji majčinstvo isključivo povezuje sa žrtvom i vrhunskom učinkovitošću. ’Majke moraju moći sve’ rečenica je koja se provlači kroz naše društvo, bilo eksplicitno ili implicitno. Kada umor konačno nadvlada, uz njega se gotovo uvijek javlja i razarajući osjećaj krivnje.
U tom svakodnevnom krugu, jedna stvar postaje očigledna: majčinstvo je podnošljivije kada postoji stvarna podrška. Male mreže pomoći funkcioniraju kao prijeko potreban predah usred kaosa. One ne rješavaju sve probleme, ali su dovoljne da se žena ne osjeća potpuno samom u svojim naporima.
Rušenje mita o samodostatnosti
Prisutnost uključenog partnera mijenja sve, no u Hrvatskoj je važno naglasiti razliku: nije isto ’pomagati’ i preuzeti zadatak kao vlastitu odgovornost. Deborah Maniowicz, novinarka i doula, kroz svoj rad primjećuje kako trenutak u kojem jedna žena prizna 'ne mogu više’ djeluje oslobađajuće na cijelu okolinu. To nije znak slabosti, već čin očuvanja mentalnog zdravlja.
- Emocionalna iscrpljenost: Dovodi do iritabilnosti, nestrpljenja i stalnog osjećaja 'nisam dovoljna’.
- Postpartalni izazovi: Hormonska nestabilnost uz kronični nedostatak sna čini majčinstvo borbom za preživljavanje umjesto užitkom.
- Potreba za mrežom: Bez podrške, majčinstvo postaje izolirano iskustvo koje iscrpljuje sve resurse tijela i duha.

Povratak dobrobiti kroz zajednicu
Kada majka dobije stvarnu pomoć – bilo da je to neometano spavanje, miran obrok ili tuširanje bez prekida – njezin se svakodnevni život drastično mijenja. To izravno utječe i na dijete, jer je odmorna i podržana majka emocionalno dostupnija. Čak i popularna kultura, poput serija na Netflixu koje gledamo u Hrvatskoj, počinje prikazivati ovu manje glamuroznu stranu života, gdje žene priznaju da im nedostaje njihova prijašnja sloboda.
Da bi se majčinstvo istinski promijenilo, potreban je širi kulturni pomak. Moramo prestati zahtijevati savršenstvo, prepoznati da odgoj nije individualni zadatak nego odgovornost zajednice te osigurati adekvatne javne politike i podršku mentalnom zdravlju. Majčinstvo nije samo 'detalj’ u životu žene, već vitalni događaj koji zahtijeva čvrst oslonac i prestanak romantiziranja koje samo produbljuje usamljenost.
