Znanost iza „beskonačnog” prvog siječnja
Mnogi Hrvati nakon proslave Nove godine imaju osjećaj da prvi dan siječnja traje vječno. Dok sjedite na kauču i gledate kako kazaljke na satu jedva mile, znajte da niste sami. To nije samo subjektivni dojam uzrokovan slavljem, već kombinacija bioloških i psiholoških čimbenika koji izravno utječu na našu percepciju vremena.
Poremećaj cirkadijalnog ritma i nedostatak sna
Glavni krivac je drastična promjena u režimu spavanja. Većina nas ostaje budna do ranih jutarnjih sati, što zbunjuje naš unutarnji biološki sat. Kada se probudimo kasnije nego inače, tijelo gubi orijentaciju u kojem je dijelu dana, a mozak pokušava nadoknaditi kognitivni napor. Umor i promjena uobičajene rutine ključni su faktori koji rastežu našu percepciju svake minute.
- Manjak sna usporava obradu informacija u mozgu, čineći vrijeme „gušćim”.
- Fizički umor čini svaku obavljenu radnju težom i zahtjevnijom.
- Nedostatak uobičajenih radnih obveza uklanja jasne vremenske markere.
Psihološki efekt nakon blagdana
Nakon tjedana iščekivanja, planiranja i povišenog adrenalina koji prate božićne blagdane, 1. siječnja donosi nagli pad razine dopamina. Ovaj fenomen poznat je i kao post-praznična praznina. Bez novog uzbuđenja na vidiku i s fokusom na neminovni povratak obvezama, naš mozak počinje procesuirati sadašnjost na način koji nam se čini sporim i zamornim.
Kako lakše premostiti ovaj dan?
Najbolji način da potaknete osjećaj normalnog protoka vremena je povratak laganim, ali svjesnim aktivnostima. Umjesto da cijeli dan provedete pasivno pred ekranom, kratka šetnja na svježem zraku ili zapisivanje planova za godinu pred nama mogu pomoći mozgu da se resetira. Pravilna hidratacija i lagani obroci također će pomoći metabolizmu da se brže oporavi od blagdanskog stola, vraćajući vam energiju potrebnu za svjež početak.
